prid. 〈G analìtičāreva; ž. analìtičāreva, s. analìtičārevo〉 koji pripada analitičaru; sin. analitičarov

im. ž. 〈G analìtičārkē, DL analìtičārki; mn. N analìtičārke, G analìtičārkā/analìtičārkī〉 žena koja što analizira, koja se analizom bavi kao profesijom [~ dnevnih zbivanja]

prid. 〈G analìtičārova; ž. analìtičārova, s. analìtičārovo〉 usp. analitičarev

prid. 〈G analìtičkōg(a); ž. analìtičkā, s. analìtičkō〉 koji se odnosi na analitičare i analizu [~ pregled]

im. ž. 〈G analízē; mn. N analíze, G analízā〉 1. fil. misaoni postupak koji vodi od složenoga prema jednostavnijemu; ant. sinteza 2. rastavljanje kakve složene cjeline na njezine sastavne dijelove radi njezina znanstvenog istraživanja ili boljeg razumijevanja [~ pjesme; fonološka ~]; sin. raščlamba 3. biol., kem. postupak kojim se iz složenijih tvari dobivaju jednostavnije; ant. sinteza

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. analìzīrām, 3. l. mn. analizírajū, imp. analìzīrāj, aor. analizírah, imperf. analìzīrāh, prid. r. analizírao, prid. t. analìzīrān〉 1. rastaviti/rastavljati što na sastavne dijelove, pomno ispitati/ispitivati što [~ odlomak romana; ~ rečenicu]; sin. raščlaniti, raščlanjivati 2. biol., kem. proizvesti/proizvoditi analizom; ant. sintetizirati; sin. (izvesti analizu) v. pod izvesti, (izvoditi analizu) v. pod izvoditi

prid. 〈G ȁnalogna; odr. ȁnalognī, G ȁnalognōg(a); ž. ȁnalogna, s. ȁnalogno〉 1. v. sukladan 2. koji podatke ne prikazuje brojevima [analogna kamera; analogni prijamnik; analogno računalo]; ant. digitalan

im. ž. 〈G anamnézē; mn. N anamnéze, G anamnézā〉 med. ukupnost podataka o pacijentu koje liječnik prikuplja kako bi postavio točnu dijagnozu

im. m. 〈G ȁnanasa; mn. N ȁnanasi, G ȁnanāsā〉 bot. 1. tropska grmolika voćka dugih mesnatih listova s cvatom 2. sočni, mesnati i jestivi plod istoimene voćke

im. ž. 〈G anàrhijē; mn. N anàrhije, G anàrhījā〉 1. v. bezvlašće 2. pren. stanje u kojemu su odbačeni svi autoriteti, sva pravila

im. m. 〈G anàrhista, V anàrhistu; mn. N anàrhisti, G anàrhīstā〉 1. pristaša anarhije 2. pren. osoba koja odbacuje svaki autoritet, svako pravilo

im. ž. 〈G anàrhisticē; mn. N anàrhistice, G anàrhistīcā〉 1. žena pristaša anarhije 2. pren. žena koja odbacuje svaki autoritet, svako pravilo

prid. 〈G anàrhističina; ž. anàrhističina, s. anàrhističino〉 koji pripada anarhistici

prid. 〈G anarhìstičkōg(a); ž. anarhìstičkā, s. anarhìstičkō〉 koji se odnosi na anarhiste i anarhiju

prid. 〈G anàtōlījskōg(a); ž. anàtōlījskā, s. anàtōlījskō〉 koji se odnosi na Anatoliju i Anatolce

im. ž. 〈G anatòmijē〉 biol., med. znanstvena disciplina koja proučava građu i sastav tijela živih bića te odnose među različitim organima u tijelu [~ biljaka; ~ životinja; ~ čovjeka]

prid. 〈G anàtomskōg(a); ž. anàtomskā, s. anàtomskō〉 koji se odnosi na anatomiju [~ atlas]

im. m. 〈G androída; mn. N androídi, G androídā〉 čovjekoliki robot

im. m. 〈G anđélka, V ànđēlče; mn. N anđélci, G ànđēlākā〉 hip. anđeo od milja; sin. anđelčić

im. m. 〈G anđèlčića; mn. N anđèlčići, G anđèlčīćā〉 1. um. mali anđeo 2. hip. anđeo od milja; sin. anđelak

im. m. 〈G ȃnđela; mn. N ȃnđeli, G ȃnđēlā〉 1. rel. prema Bibliji, glasnik s neba koji ljudima prenosi Božju poruku, obično se prikazuje kao biće s krilima i aureolom 2. pren. osoba koja je osobito ljupka i bezazlena, plemenita, mila i dobra [Moj je sin pravi ~.] ♦ ~ čuvar onaj koji bdije nad čijim životom, štiti od zla i nepredviđenih poteškoća; dobar kao ~ veoma dobar; 〈i〉 anđeli bi jeli veoma ukusno, kvalitetno i ukusno pripremljeno

prid. 〈G anđeòskōg(a); ž. anđeòskā, s. anđeòskō〉 1. koji se odnosi na anđele [~ pjev] 2. koji je kao u anđela [anđeoska ljepota]

im. ž. 〈G anegdótē; mn. N anegdóte, G anegdótā〉 kratka, često šaljiva i zabavna priča o kojoj osobi ili zgodi

im. ž. 〈G anèksijē〉 v. priključenje, pripojenje

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. anèktīrām, 3. l. mn. anektírajū, imp. anèktīrāj, aor. anektírah, imperf. anèktīrāh, prid. r. anektírao, prid. t. anèktīrān〉 1. v. priključiti, pripojiti 2. v. priključivati, pripajati

im. ž. 〈G anekuménē〉 zem. ukupnost nenaseljenih prostora Zemlje; ant. ekumena

prid. 〈G anèmična; odr. anèmičnī, G anèmičnōg(a); ž. anèmična, s. anèmično; komp. anemìčnijī〉 v. slabokrvan

im. ž. 〈G anèmijē〉 v. slabokrvnost

im. m. 〈G anestètika; mn. N anestètici, G anestètīkā〉 farm., med. sredstvo za anesteziju

im. ž. 〈G anestézijē〉 med. izazivanje privremenoga stanja oslabljene svijesti ili gubitka svijesti i osjeta bola s pomoću kemijskih sredstava tijekom medicinskoga zahvata ◇ lokalna ~ izazivanje gubitka osjeta bola na određenome dijelu tijela kemijskim sredstvima; opća ~ izazivanje stanja opće neosjetljivosti na vanjske podražaje, potpunoga gubitka osjeta bola i svijesti s pomoću kemijskih sredstava; sin. narkoza zast.

im. ž. 〈G angàžīrānosti, I angàžīrānošću/angàžīrānosti〉 1. uključenost u kakvu djelatnost 2. v. zalaganje, zauzimanje

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. angàžīrām, 3. l. mn. angažírajū, imp. angàžīrāj, aor. angažírah, imperf. angàžīrāh, prid. r. angažírao, prid. t. angàžīrān〉 uzeti/uzimati za kakav posao, uključiti/uključivati u kakvu djelatnost [~ novoga trenera] • angažírati se 〈povr.〉 v. zauzeti se pod zauzeti, zauzimati se pod zauzimati, založiti se pod založiti¹, zalagati se pod zalagati

im. m. 〈G angažmána; mn. N angažmáni, G angažmánā〉 1. posao na kraće vrijeme [dobiti ~] 2. v. zalaganje, zauzimanje

im. ž. 〈G angínē〉 med. stanje tjelesne nelagode popraćeno bolnim stezanjem ili upalom pojedinih organa

im. m. 〈G anglikánca, V ȁnglikānče; mn. N anglikánci, G anglìkānācā〉 pripadnik Anglikanske Crkve

prid. 〈G anglikánčeva; ž. anglikánčeva, s. anglikánčevo〉 koji pripada anglikancu

im. ž. 〈G anglìkānkē, DL anglìkānki; mn. N anglìkānke, G anglìkānkā/anglìkānkī〉 pripadnica Anglikanske Crkve

prid. 〈G anglìkānskōg(a); ž. anglìkānskā, s. anglìkānskō〉 koji se odnosi na anglikance i Anglikansku Crkvu

im. m. 〈G ànglista, V ànglistu; mn. N ànglisti, G ȁnglīstā〉 stručnjak koji proučava engleski jezik i književnosti na engleskome jeziku

im. ž. 〈G ànglisticē; mn. N ànglistice, G ànglistīcā〉 stručnjakinja koja proučava engleski jezik i književnosti na engleskome jeziku

prid. 〈G ànglističina; ž. ànglističina, s. ànglističino〉 koji pripada anglistici

prid. 〈G anglìstičkōg(a); ž. anglìstičkā, s. anglìstičkō〉 koji se odnosi na angliste i anglistiku

im. ž. 〈G anglìstikē, DL anglìstici〉 znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem engleskoga jezika i književnosti na engleskome jeziku

im. m. 〈G anglìzma; mn. N anglìzmi, G anglìzāmā〉 jez. riječ engleskoga podrijetla posuđena u koji drugi jezik i prilagođena njegovu jezičnom sustavu

prid. 〈G anglosàksōnskōg(a); ž. anglosàksōnskā, s. anglosàksōnskō〉 v. anglosaski

prid. 〈G anglosàskōg(a); ž. anglosàskā, s. anglosàskō〉 koji se odnosi na germanske narode Angle i Sase; sin. (anglosaksonski)

im. ž. 〈G animácijē; mn. N animácije, G animácījā〉 1. snimanje niza crteža tako da se pri projekciji stječe dojam da se likovi s crteža pokreću 2. pokretanje, vođenje lutke u kazalištu

prid. 〈G ȁnimālna; odr. ȁnimālnī, G ȁnimālnōg(a); ž. ȁnimālna, s. ȁnimālno〉 v. životinjski