lȁk | |
làkāj | im. m. 〈G lakája, V lȁkāju; mn. N lakáji, G lakájā〉 sluga u odori |
lȃkat | im. m. 〈G lȃkta; mn. N lȁktovi/lȃkti, G lȁktōvā/lȁkātā〉 1. anat. ručni zglob koji povezuje nadlakticu s podlakticom 2. pren. dio odjeće koji pokriva lakat 3. zast. mjerna jedinica za duljinu, 50 – 80 cm ♦ imati dobre (jake) laktove silom ostvarivati ciljeve, bezobzirno se probijati kroz život |
lakírati | gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. làkīrām, 3. l. mn. lakírajū, imp. làkīrāj, aor. lakírah, imperf. làkīrāh, prid. r. lakírao, prid. t. làkīrān〉 nanijeti/nanositi lak na kakvu površinu [~ drvo; ~ nokte] |
lȁkmus | im. m. 〈G lȁkmusa〉 kem. ljubičastoplava organska boja koja se dobiva od nekih lišaja |
lȁkmusov | prid. 〈G lȁksmusova; ž. lȁkmusova, s. lȁkmusovo〉 koji sadržava lakmus [~ papir] |
lȁkmus-pàpīr | im. m. 〈G lȁkmus-papíra, I lȁkmus-papírom〉 v. lakmusov papir pod papir |
làknuti | gl. svrš. neprijel. 〈prez. 3. l. jd. lȁknē, aor. 3. l. jd. lȁknū, prid. r. s. làknulo〉 ◇ laknulo mi je osjetio sam olakšanje |
lȁko | pril. 〈komp. lȁkšē〉 s malo napora, bez poteškoća [~ hodati; ~ prepoznati]; ant. teško ♦ lakše se diše situacija se poboljšala |
lakòća | im. ž. 〈G lakòćē〉 svojstvo onoga što se čini lako i bez napora [~ postojanja] ◇ s lakoćom lako i bez napora [pisati s lakoćom; izražavati se s lakoćom] |
làkom | |
lakòmislen | prid. 〈G lakòmislena; odr. lakòmislenī, G lakòmislenōg(a); ž. lakòmislena, s. lakòmisleno; komp. lakomislènijī〉 1. koji postupa bez dovoljno razmišljanja [~ čovjek] 2. koji je dan ili donesen bez dovoljno razmišljanja [~ odgovor; lakomislena odluka]; sin. brzoplet, ( lakouman), nepromišljen, nesmotren; ant. promišljen |
lakòmislenōst | im. ž. 〈G lakòmislenosti, I lakòmislenošću/lakòmislenosti〉 1. osobina onoga koji postupa bez dovoljno razmišljanja 2. svojstvo onoga što je dano ili doneseno bez dovoljno razmišljanja; ant. promišljenost; sin. brzopletost, ( lakoumnost), nepromišljenost, nesmotrenost |
làkomo | pril. na lakom način, tako da se stalno želi i nastoji dobiti više nego što se zaslužuje [~ jesti]; sin. nezasitno, pohlepno |
làkomōst | im. ž. 〈G làkomosti, I làkomošću/làkomosti〉 osobina onoga koji želi i nastoji dobiti više nego što mu pripada ili što zaslužuje, koji se ne može zadovoljiti; sin. nezasitnost, pohlepa |
lȁkoūman | prid. 〈G lȁkoūmna; odr. lȁkoūmnī, G lȁkoūmnōg(a); ž. lȁkoūmna, s. lȁkoūmno; komp. lakoùmnijī〉 v. lakomislen |
lakoúmnōst | im. ž. 〈G lakoúmnosti, I lakoúmnošću/lakoúmnosti〉 v. lakomislenost |
lȁkovjēran | prid. 〈G lȁkovjērna; odr. lȁkovjērnī, G lȁkovjērnōg(a); ž. lȁkovjērna, s. lȁkovjērno; komp. lakovjèrnijī〉 koji lako vjeruje drugima, koji u sve lako povjeruje [~ čovjek]; sin. naivan |
lakovjérnōst | im. ž. 〈G lakovjérnosti, I lakovjérnošću/lakovjérnosti〉 osobina onoga koji je lakovjeran; sin. naivnost |
lakr̀dija | im. ž. 〈G lakr̀dijē; mn. N lakr̀dije, G lakr̀dījā〉 1. knjiž. komedija sa sirovim šalama i nepristojnim sadržajem 2. pren. isprazna ili sirova šala |
lakrdìjāš | im. m. 〈G lakrdijáša, V lȁkrdijāšu; mn. N lakrdijáši, G lakrdijášā〉 osoba koja izvodi isprazne ili sirove šale |
lakrdijàšica | im. ž. 〈G lakrdijàšicē; mn. N lakrdijàšice, G lakrdijàšīcā〉 žena koja izvodi isprazne ili sirove šale |
lakrdijàšičin | prid. 〈G lakrdijàšičina; ž. lakrdijàšičina, s. lakrdijàšičino〉 koji pripada lakrdijašici |
lakrdìjāškī | prid. 〈G lakrdìjāškōg(a); ž. lakrdìjāškā, s. lakrdìjāškō〉 koji se odnosi na lakrdijaše i lakrdiju |
laksàtīv | im. m. 〈G laksatíva; mn. N laksatívi, G laksatívā〉 sredstvo koje potiče pražnjenje crijeva [prirodni ~] |
laktácija | im. ž. 〈G laktácijē〉 med. lučenje mlijeka u mliječnim žlijezdama dojke |
làktāš | im. m. 〈G laktáša, V lȁktāšu; mn. N laktáši, G laktášā〉 osoba koja se bezobzirno probija do kojega položaja ne osvrćući se na posljedice |
laktàšica | im. ž. 〈G laktàšicē; mn. N laktàšice, G laktàšīcā〉 žena koja se bezobzirno probija do kojega položaja ne osvrćući se na posljedice |
laktàšičin | prid. 〈G laktàšičina; ž. laktàšičina, s. laktàšičino〉 koji pripada laktašici |
làktati se | gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. lȁktām se, 3. l. mn. lȁktajū se, imp. làktāj se, aor. làktah se, imperf. lȁktāh se, prid. r. làktao se〉 1. gurati se laktovima 2. pren. bezobzirno se probijati do kojega položaja ne osvrćući se na posljedice |
lȁktometar | im. m. 〈G lȁktometra, I lȁktometrom; mn. N lȁktometri, G lȁktometārā〉 tehn. uređaj za određivanje kakvoće mlijeka |
laktóza | im. ž. 〈G laktózē〉 kem. disaharid koji se dobiva iz mlijeka; sin. mliječni šećer v. pod šećer |
lȁma | im. m. 〈G lȁmē; mn. N lȁme, G lȃmā〉 rel. duhovni učitelj u budizmu koji može biti na čelu jednoga samostana ili više njih |
lamentácija | im. ž. 〈G lamentácijē〉 v. jadikovanje |
lamentírati | gl. dvov. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. lamèntīrām, 3. l. mn. lamentírajū, imp. lamèntīrāj, aor. lamentírah, imperf. lamèntīrāh, prid. r. lamentírao〉 v. jadikovati |
lámpa | im. ž. 〈G lámpē; mn. N lámpe, G lámpā/lámpī〉 razg. v. svjetiljka |
làmpica | im. ž. 〈G làmpicē; mn. N làmpice, G lȁmpīcā〉 razg. v. svjetiljčica ♦ upalila se ~ (svjećica, žaruljica) komu sjetio se tko čega, sinula je ideja komu |
lampìōn | im. m. 〈G lampióna; mn. N lampióni, G lampiónā〉 svjetiljka obložena obojenim staklom ili papirom |
lȁn | im. m. 〈G lȁna〉 1. bot. jednogodišnja zeljasta industrijska biljka, uzgaja se za proizvodnju vlakana za tkanje i ulja koje se dobiva iz njezinih sjemenka [ozimi ~; jari ~; novozelandski ~] 2. pređa i tkanina dobivena preradbom vlakana istoimene biljke |
lánac | im. m. 〈G lánca, D lȃncu; mn. N lȃnci, G lȃnācā, DLI lȃncima〉 1. niz spojenih kovinskih prstenova [pas na lancu; ~ za bicikl] 2. pren. niz međusobno povezanih elemenata koji čine cjelinu [~ robnih kuća; ~ trgovina; planinski ~] ♦ držati koga na lancu strogo postupati s kim, držati koga u pokornosti; otkinuti se s lanca osloboditi se, dati željama maha; pustiti koga s lanca dati komu previše slobode; pustiti koga da se ponaša kako želi |
lȁnād | zb. im. ž. 〈G lȁnādi〉 mladunčad košute ili srne |
lànčanī | prid. 〈G lànčanōg(a); ž. lànčanā, s. lànčanō〉 1. koji se odnosi na lanac [~ prijenos] 2. pren. u kojemu djelovanje na jedan dio cjeline utječe na sve ostale dijelove [lančana reakcija] |
lančànīk | im. m. 〈G lančaníka; mn. N lančaníci, G lančaníkā〉 lančani most |
lȁnčast | prid. 〈G lȁnčasta; odr. lȁnčastī, G lȁnčastōg(a); ž. lȁnčasta, s. lȁnčasto〉 koji je nalik na lanac [lančasti spojevi] |
lȁne | im. s. 〈G lȁneta〉 mlado košute ili srne |
lȁnenī | prid. 〈G lȁnenōg(a); ž. lȁnenā, s. lȁnenō〉 1. koji se odnosi na lan [laneno sjeme] 2. koji je dobiven preradbom vlakana ili sjemena lana [laneno platno; laneno ulje] |
lȃni | pril. razg. prošle godine |
lansírānje | im. s. 〈G lansírānja〉 1. izbacivanje rakete ili torpeda 2. pren. a. puštanje u prodaju novoga proizvoda b. puštanje u javnost kakve novosti |