lȁk

prid. 〈G làka; odr. làkī, G làkōg(a); ž. làka, s. lȁko; komp. lȁkšī〉 1. koji je male težine [~ teret; laka torba] 2. koji se dobro podnosi [~ posao; laka vremena] 3. koji ne zahtijeva veći napor [laka zadaća; lako pitanje]; sin. lagan; ant. težak

làkāj

im. m. 〈G lakája, V lȁkāju; mn. N lakáji, G lakájā〉 sluga u odori

lȃkat

im. m. 〈G lȃkta; mn. N lȁktovi/lȃkti, G lȁktōvā/lȁkātā〉 1. anat. ručni zglob koji povezuje nadlakticu s podlakticom 2. pren. dio odjeće koji pokriva lakat 3. zast. mjerna jedinica za duljinu, 50 – 80 cm ♦ imati dobre (jake) laktove silom ostvarivati ciljeve, bezobzirno se probijati kroz život

lakírati

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. làkīrām, 3. l. mn. lakírajū, imp. làkīrāj, aor. lakírah, imperf. làkīrāh, prid. r. lakírao, prid. t. làkīrān〉 nanijeti/nanositi lak na kakvu površinu [~ drvo; ~ nokte]

lȁkmus

im. m. 〈G lȁkmusa〉 kem. ljubičastoplava organska boja koja se dobiva od nekih lišaja

lȁkmusov

prid. 〈G lȁksmusova; ž. lȁkmusova, s. lȁkmusovo〉 koji sadržava lakmus [~ papir]

lȁkmus-pàpīr

im. m. 〈G lȁkmus-papíra, I lȁkmus-papírom〉 v. lakmusov papir pod papir

làknuti

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 3. l. jd. lȁknē, aor. 3. l. jd. lȁknū, prid. r. s. làknulo〉 ◇ laknulo mi je osjetio sam olakšanje

lȁko

pril. 〈komp. lȁkšē〉 s malo napora, bez poteškoća [~ hodati; ~ prepoznati]; ant. teško ♦ lakše se diše situacija se poboljšala

lakòća

im. ž. 〈G lakòćē〉 svojstvo onoga što se čini lako i bez napora [~ postojanja] ◇ s lakoćom lako i bez napora [pisati s lakoćom; izražavati se s lakoćom]

làkom

prid. 〈G làkoma; odr. làkomī, G làkomōg(a); ž. làkoma, s. làkomo; komp. lakòmijī〉 koji želi i nastoji dobiti više nego što mu treba ili pripada, koji se ne može zadovoljiti; sin. nezasitan, pohlepan

lakòmislen

prid. 〈G lakòmislena; odr. lakòmislenī, G lakòmislenōg(a); ž. lakòmislena, s. lakòmisleno; komp. lakomislènijī〉 1. koji postupa bez dovoljno razmišljanja [~ čovjek] 2. koji je dan ili donesen bez dovoljno razmišljanja [~ odgovor; lakomislena odluka]; sin. brzoplet, ( lakouman), nepromišljen, nesmotren; ant. promišljen

lakòmislenōst

im. ž. 〈G lakòmislenosti, I lakòmislenošću/lakòmislenosti〉 1. osobina onoga koji postupa bez dovoljno razmišljanja 2. svojstvo onoga što je dano ili doneseno bez dovoljno razmišljanja; ant. promišljenost; sin. brzopletost, ( lakoumnost), nepromišljenost, nesmotrenost

làkomo

pril. na lakom način, tako da se stalno želi i nastoji dobiti više nego što se zaslužuje [~ jesti]; sin. nezasitno, pohlepno

làkomōst

im. ž. 〈G làkomosti, I làkomošću/làkomosti〉 osobina onoga koji želi i nastoji dobiti više nego što mu pripada ili što zaslužuje, koji se ne može zadovoljiti; sin. nezasitnost, pohlepa

lȁkoūman

prid. 〈G lȁkoūmna; odr. lȁkoūmnī, G lȁkoūmnōg(a); ž. lȁkoūmna, s. lȁkoūmno; komp. lakoùmnijī〉 v. lakomislen

lakoúmnōst

im. ž. 〈G lakoúmnosti, I lakoúmnošću/lakoúmnosti〉 v. lakomislenost

lȁkovjēran

prid. 〈G lȁkovjērna; odr. lȁkovjērnī, G lȁkovjērnōg(a); ž. lȁkovjērna, s. lȁkovjērno; komp. lakovjèrnijī〉 koji lako vjeruje drugima, koji u sve lako povjeruje [~ čovjek]; sin. naivan

lakovjérnōst

im. ž. 〈G lakovjérnosti, I lakovjérnošću/lakovjérnosti〉 osobina onoga koji je lakovjeran; sin. naivnost

lakr̀dija

im. ž. 〈G lakr̀dijē; mn. N lakr̀dije, G lakr̀dījā〉 1. knjiž. komedija sa sirovim šalama i nepristojnim sadržajem 2. pren. isprazna ili sirova šala

lakrdìjāš

im. m. 〈G lakrdijáša, V lȁkrdijāšu; mn. N lakrdijáši, G lakrdijášā〉 osoba koja izvodi isprazne ili sirove šale

lakrdijàšica

im. ž. 〈G lakrdijàšicē; mn. N lakrdijàšice, G lakrdijàšīcā〉 žena koja izvodi isprazne ili sirove šale

lakrdijàšičin

prid. 〈G lakrdijàšičina; ž. lakrdijàšičina, s. lakrdijàšičino〉 koji pripada lakrdijašici

lakrdìjāškī

prid. 〈G lakrdìjāškōg(a); ž. lakrdìjāškā, s. lakrdìjāškō〉 koji se odnosi na lakrdijaše i lakrdiju

laksàtīv

im. m. 〈G laksatíva; mn. N laksatívi, G laksatívā〉 sredstvo koje potiče pražnjenje crijeva [prirodni ~]

laktácija

im. ž. 〈G laktácijē〉 med. lučenje mlijeka u mliječnim žlijezdama dojke

làktāš

im. m. 〈G laktáša, V lȁktāšu; mn. N laktáši, G laktášā〉 osoba koja se bezobzirno probija do kojega položaja ne osvrćući se na posljedice

laktàšica

im. ž. 〈G laktàšicē; mn. N laktàšice, G laktàšīcā〉 žena koja se bezobzirno probija do kojega položaja ne osvrćući se na posljedice

laktàšičin

prid. 〈G laktàšičina; ž. laktàšičina, s. laktàšičino〉 koji pripada laktašici

làktati se

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. lȁktām se, 3. l. mn. lȁktajū se, imp. làktāj se, aor. làktah se, imperf. lȁktāh se, prid. r. làktao se〉 1. gurati se laktovima 2. pren. bezobzirno se probijati do kojega položaja ne osvrćući se na posljedice

lȁktometar

im. m. 〈G lȁktometra, I lȁktometrom; mn. N lȁktometri, G lȁktometārā〉 tehn. uređaj za određivanje kakvoće mlijeka

laktóza

im. ž. 〈G laktózē〉 kem. disaharid koji se dobiva iz mlijeka; sin. mliječni šećer v. pod šećer

lȁma

im. m. 〈G lȁmē; mn. N lȁme, G lȃmā〉 rel. duhovni učitelj u budizmu koji može biti na čelu jednoga samostana ili više njih

lamentácija

im. ž. 〈G lamentácijē〉 v. jadikovanje

lamentírati

gl. dvov. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. lamèntīrām, 3. l. mn. lamentírajū, imp. lamèntīrāj, aor. lamentírah, imperf. lamèntīrāh, prid. r. lamentírao〉 v. jadikovati

lámpa

im. ž. 〈G lámpē; mn. N lámpe, G lámpā/lámpī〉 razg. v. svjetiljka

làmpica

im. ž. 〈G làmpicē; mn. N làmpice, G lȁmpīcā〉 razg. v. svjetiljčica ♦ upalila se ~ (svjećica, žaruljica) komu sjetio se tko čega, sinula je ideja komu

lampìōn

im. m. 〈G lampióna; mn. N lampióni, G lampiónā〉 svjetiljka obložena obojenim staklom ili papirom

lȁn

im. m. 〈G lȁna〉 1. bot. jednogodišnja zeljasta industrijska biljka, uzgaja se za proizvodnju vlakana za tkanje i ulja koje se dobiva iz njezinih sjemenka [ozimi ~; jari ~; novozelandski ~] 2. pređa i tkanina dobivena preradbom vlakana istoimene biljke

lánac

im. m. 〈G lánca, D lȃncu; mn. N lȃnci, G lȃnācā, DLI lȃncima〉 1. niz spojenih kovinskih prstenova [pas na lancu; ~ za bicikl] 2. pren. niz međusobno povezanih elemenata koji čine cjelinu [~ robnih kuća; ~ trgovina; planinski ~] ♦ držati koga na lancu strogo postupati s kim, držati koga u pokornosti; otkinuti se s lanca osloboditi se, dati željama maha; pustiti koga s lanca dati komu previše slobode; pustiti koga da se ponaša kako želi

lȁnād

zb. im. ž. 〈G lȁnādi〉 mladunčad košute ili srne

lànčanī

prid. 〈G lànčanōg(a); ž. lànčanā, s. lànčanō〉 1. koji se odnosi na lanac [~ prijenos] 2. pren. u kojemu djelovanje na jedan dio cjeline utječe na sve ostale dijelove [lančana reakcija]

lančànīk

im. m. 〈G lančaníka; mn. N lančaníci, G lančaníkā〉 lančani most

lȁnčast

prid. 〈G lȁnčasta; odr. lȁnčastī, G lȁnčastōg(a); ž. lȁnčasta, s. lȁnčasto〉 koji je nalik na lanac [lančasti spojevi]

lȁne

im. s. 〈G lȁneta〉 mlado košute ili srne

lȁnenī

prid. 〈G lȁnenōg(a); ž. lȁnenā, s. lȁnenō〉 1. koji se odnosi na lan [laneno sjeme] 2. koji je dobiven preradbom vlakana ili sjemena lana [laneno platno; laneno ulje]

lȃni

pril. razg. prošle godine

lansírānje

im. s. 〈G lansírānja〉 1. izbacivanje rakete ili torpeda 2. pren. a. puštanje u prodaju novoga proizvoda b. puštanje u javnost kakve novosti

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga