s

im. s. neskl. dvadeset četvrto slovo hrvatske abecede

s

im. m. neskl. zubni tjesnačni šumni bezvučni suglasnik

sa

() prij. 1. G a. označuje da kretanje započinje na gornjoj ili vanjskoj strani čega [silaziti s brda; pasti sa stola] b. označuje da tko ili što dolazi ili potječe odakle [čovjek s otoka] c. označuje da što počinje u kojemu razdoblju [otputovati s proljeća] 2. I a. označuje da se što obavlja u društvu drugih ili da što postoji, odvija se uz supostojanje čega [ići s prijateljima; prihvatiti sa zahvalnošću; stol sa stolicama]; ant. bez b. označuje da tko ili što ima kakvu osobinu, obilježje ili svojstvo [soba s pogledom na more; mačka s mačićima]; ant. bez c. označuje da se što zbiva kad i što drugo [smiriti se s godinama]

s

oznaka za sekundu

S

pokrata za sjever

sabíjati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàbījām, 3. l. mn. sabíjajū, imp. sàbījāj, aor. sabíjah, imperf. sàbījāh, prid. r. sabíjao, prid. t. sàbījān v. zbijati

sàbirati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàbirēm, 3. l. mn. sàbirū, imp. sàbiri, aor. sàbirah, imperf. sàbirāh, prid. r. sàbirao, prid. t. sàbirān 1. kupeći stavljati na jedno mjesto [~ jabuke]; sin. prikupljati, skupljati 2. sastavljati u cjelinu [~ rastresene misli] 3. s različitih strana dovoditi ili činiti da više osoba ili životinja dođe na jedno mjesto • sàbirati se povr. dolaziti na jedno mjesto s različitih strana [Sabirali smo se pred školom.]; sin. okupljati se v. pod okupljati, skupljati se v. pod skupljati; vidski parnjak: sabrati

sàbīrnī

prid. G sàbīrnōg(a); ž. sàbīrnā, s. sàbīrnō 1. koji je namijenjen skupljanju koga ili čega [~ centar] 2. u kojemu se što sabire, koji se s drugima skuplja u istoj točki [sabirne leće]; sin. konvergentan; ant. divergentan, rastresni

sàbīrnica

im. ž. G sàbīrnicē; mn. N sàbīrnice, G sàbīrnīcā inform. skup vodiča koji služe za prijenos podataka i adresa između mikroprocesora i ostalih dijelova računalnoga sustava  adresna ~ sabirnica kojom se prenose obavijesti o tome kamo podatci trebaju ići; podatkovna ~ sabirnica kojom se prenose podatci koji se obrađuju; serijska ~ sabirnica koja šalje vodičem podatke jedan za drugim; unutarnja ~ sabirnica koja je ugrađena u mikroprocesor i povezuje sve unutarnje sastavnice računala koje se nalaze na matičnoj ploči; upravljačka ~ sabirnica kojom se prenose signali između mikroprocesora i ostalih sastavnica računala; usporedna ~ sabirnica koja istodobno šalje podatke preko više vodiča; vanjska ~ sabirnica koja povezuje vanjske sastavnice računalnoga sustava s matičnom pločom

sàbiti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sȁbijēm, 3. l. mn. sȁbijū, imp. sàbīj, aor. sàbih, prid. r. sàbio, prid. t. sabìjen 1. v. zbiti 2. v. stisnuti

sȁblāst

im. ž. G sȁblāsti, I sȁblāšću/sȁblāsti; mn. N sȁblāsti, G sȁblāstī bestjelesno biće; sin. duh, prikaza, priviđenje, ( utvara)

sȁblāstan

prid. G sȁblāsna; odr. sȁblāsnī, G sȁblāsnōg(a); ž. sȁblāsna, s. sȁblāsno; komp. sablàsnijī koji izaziva osjećaj jeze [sablasna ruševina]

sȁblāzan

im. ž. G sȁblāzni, I sȁblāžnju/sȁblāzni; mn. N sȁblāzni, G sȁblāznī čin kojim se vrijeđa moral okoline [javna ~]

sablázniti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàblāznīm, 3. l. mn. sàblāznē, imp. sablázni, aor. sabláznih, prid. r. sabláznio, prid. t. sàblāžnjen izazvati jako negodovanje i zgražanje • sablázniti se povr. osjetiti jako negodovanje i zgražanje; Vidski parnjaci: sablažnjavati, sablažnjivati

sablažnjávati

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sablàžnjāvām, 3. l. mn. sablažnjávajū, imp. sablàžnjāvāj, aor. sablažnjávah, imperf. sablàžnjāvāh, prid. r. sablažnjávao, prid. t. sablàžnjāvān izazivati jako negodovanje i zgražanje • sablažnjávati se povr. osjećati jako negodovanje i zgražanje; sin. sablažnjivati; vidski parnjak: sablazniti

sablàžnjiv

prid. G sablàžnjiva; odr. sablàžnjivī, G sablàžnjivōg(a); ž. sablàžnjiva, s. sablàžnjivo; komp. sablažnjìvijī koji izaziva sablazan

sablažnjívati

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sablàžnjujēm, 3. l. mn. sablàžnjujū, imp. sablàžnjūj, aor. sablažnjívah, imperf. sablàžnjīvāh, prid. r. sablažnjívao, prid. t. sablàžnjīvān usp. sablažnjavati

sȁblja

im. ž. G sȁbljē; mn. N sȁblje, G sȁbāljā/sȃbljā/sȁbljī hladno ručno oružje koje se sastoji od drška i zakrivljene oštrice

sàbljan

im. m. G sàbljana; mn. N sàbljani, G sȁbljānā zool. grabežljiva morska koštunjača čija je gornja čeljust izdužena poput sablje; sin. (sabljarka)

sȁbljārka

im. ž. G sȁbljārkē, DL sȁbljārki; mn. N sȁbljārke, G sȁbljārkā/sȁbljārkī 1. zool. slatkovodna riba sivosmeđih ravnih leđa i bijela trbuha koja izgledom podsjeća na sablju 2. v. sabljan

sȁbljast

prid. G sȁbljasta; odr. sȁbljastī, G sȁbljastōg(a); ž. sȁbljasta, s. sȁbljasto koji ima oblik sablje [~ rep]

sábor

im. m. G sábora, I sáborom; mn. N sábori, G sábōrā 1. pol. u suvremenim demokratskim državama najviše na izborima izabrano zakonodavno i savjetodavno tijelo; sin. parlament 2. pov. najviše političko tijelo u povijesti Hrvatske 3. (Sábor) pol. istoimeno tijelo u Republici Hrvatskoj 4. zasjedanje članova kakve organizacije ili kakve organizirane skupine; sin. konvencija, skupština

sáborskī

prid. G sáborskōg(a); ž. sáborskā, s. sáborskō 1. koji se odnosi na sabor, u suvremenim demokratskim državama najviše na izborima izabrano zakonodavno i savjetodavno tijelo [~ zastupnik]; sin. parlamentarni 2. koji se odnosi na najviše političko tijelo u povijesti Hrvatske 3. koji se odnosi na najviše političko tijelo u Republici Hrvatskoj 4. koji se odnosi na zasjedanje članova kakve organizacije ili kakve organizirane skupine

sàbrati

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàberēm, 3. l. mn. sàberū, imp. sabèri, aor. sàbrah, prid. r. m. sȁbrao, ž. sȁbrāla, s. sȁbrālo, mn. sȁbrāli, prid. t. sȁbrān 1. kupeći staviti na jedno mjesto [~ jabuke]; sin. prikupiti, skupiti 2. sastaviti u cjelinu [~ rastresene misli] 3. s različitih strana dovesti ili učiniti da više osoba ili životinja dođe na jedno mjesto [~ ljude na okup] • sàbrati se povr. 1. s različitih strana doći na jedno mjesto [Sabrali smo se pred školom.]; sin. okupiti se v. pod okupiti, skupiti se v. pod skupiti 2. pren. svladati jake osjećaje, uznemirenost ili rastresenost [Saberi se i počni učiti!]; sin. (pribrati se); vidski parnjak: sabirati

sȁčma

im. ž. G sȁč; mn. N sȁčme, G sȃčmā/sȁč sitna olovna zrna u streljivu lovačke puške

sačúvati

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàčūvām, 3. l. mn. sačúvajū, imp. sàčūvāj, aor. sačúvah, prid. r. sačúvao, prid. t. sàčūvān 1. zaštiti što od propadanja, oštećenja ili uništenja [~ spomenike od propadanja; ~ zdravlje]; sin. očuvati 2. čuvajući uštedjeti [~ što za stare dane] 3. pren. učiniti da što ostane u nepromijenjenu stanju [~ mir; ~ prijateljstvo] • sačúvati se povr. ne nestati tijekom vremena [Stari su se običaji sačuvali.]; sin. očuvati se v. pod očuvati

sȁće

zb. im. s. G sȁća skup stanica koje pčele grade od pčelinjega voska, a koji služi kao leglo i za spremanje meda

sȁd

pril. 1. u ovome trenutku, u trenutku u kojemu govoritelj govori [Sad me svi slušaju.] 2. u vrijeme veoma malo udaljeno od trenutka u kojemu govoritelj govori [Sad su otišli.; Sad smo se sve dogovorili.]; sin. upravo; sin. sada ♦ ~ ili nikad jedinstvena je prilika, odlučujući je trenutak

sȁd

čest. 1. izriče oklijevanje ili nesigurnost [Sad, nisam siguran što je bolje.; Sad, kako se uzme, tko zna što je bolje.] 2. izriče čuđenje ili iznenađenost [E pa ~!; Vidi ga ~!; Evo ga ~!; Gle ~ ovo!]

sàda

pril., usp. sad

sàdašnjī

prid. G sàdašnjēg(a); ž. sàdašnjā, s. sàdašnjē koji pripada vremenu koje upravo traje [sadašnja djeca; sadašnja tehnika]; sin. današnji

sàdašnjica

im. ž. G sàdašnjicē današnje, sadašnje vrijeme [Želimo bolju sadašnjicu.]; sin. danas pren., današnjica, sadašnjost

sàdašnjōst

im. ž. G sàdašnjosti, I sàdašnjošću/sàdašnjosti današnje, sadašnje vrijeme [Želimo bolju ~.]; sin. danas pren., današnjica, sadašnjica

sàdist

im. m. G sàdista, V sàdistu; mn. N sàdisti, G sȁdīstā osoba koja uživa u tuđim patnjama, mučenju koga; ant. mazohist

sàdistica

im. ž. G sàdisticē; mn. N sàdistice, G sàdistīcā žena koja uživa u tuđim patnjama, mučenju koga; ant. mazohistica

sàdističin

prid. G sàdističina; ž. sàdističina, s. sàdističino koji pripada sadistici; ant. mazohističin

sadìstičkī

prid. G sadìstičkōg(a); ž. sadìstičkā, s. sadìstičkō koji se odnosi na sadiste i sadizam; ant. mazohistički

sáditi

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sȃdīm, 3. l. mn. sȃ, imp. sádi, aor. sádih, imperf. sȃđāh, prid. r. sádio, prid. t. sȃđen stavljati u zemlju gomolje ili mlade biljke

sadìzam

im. m. G sadìzma uživanje u tuđim patnjama, mučenju koga; ant. mazohizam

sádnica

im. ž. G sádnicē; mn. N sádnice, G sádnīcā biljka namijenjena sadnji ili presađivanju [borove sadnice]

sádnja

im. ž. G sádnjē; mn. N sádnje, G sádnjā/sádnjī polj. 1. postupak kojim se u zemlju stavljaju sadnice [rana ~] 2. razdoblje u kojemu se sadi; sin. (sađenje)

sȁdra

im. ž. G sȁdrē kem. mineral, kalcijev sulfat s vodom, bijele, crvenkaste ili crne boje koji se upotrebljava u gradnji kuća, za izradbu kiparskih modela i u kirurgiji; sin. gips

sȁdren

prid. G sȁdrena; odr. sȁdrenī, G sȁdrenōg(a); ž. sȁdrena, s. sȁdreno koji je od sadre [sadreni zavoj]; sin. gipsani

sȁdržāj

im. m. G sȁdržāja; mn. N sȁdržāji, G sȁdržājā 1. ono što se u čemu nalazi, čime je što ispunjeno [~ vreće] 2. ukupnost sastavnih dijelova čega [~ mlijeka; ~ rude] 3. knjiž. razvoj i slijed radnje književnoga ili scenskoga djela [~ pripovijetke; ~ romana]; sin. fabula 4. popis poglavlja ili članaka knjige s oznakom stranica 5. jez. dio jezičnoga znaka koji izražava njegovo značenje; ant. izraz

sȁdržājan

prid. G sȁdržājna; odr. sȁdržājnī, G sȁdržājnōg(a); ž. sȁdržājna, s. sȁdržājno; komp. sadržàjnijī koji je bogat kvalitetnim sadržajem [~ tekst]

sȁdržājnī

prid. G sȁdržājnōg(a); ž. sȁdržājnā, s. sȁdržājnō koji se odnosi na sadržaj [sadržajna obradba]

sadr̀žati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàdržīm, 3. l. mn. sàdržē, imp. sadr̀ži, aor. sadr̀žah, imperf. sàdržāh, prid. r. sadr̀žao, prid. t. sȁdržān v. sadržavati

sadržávati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sadr̀žāvām, 3. l. mn. sadržávajū, imp. sadr̀žāvāj, aor. sadržávah, imperf. sadr̀žāvāh, prid. r. sadržávao, prid. t. sadr̀žāvān imati kao svoj sadržaj ili biti sastavljen od čega [~ vitamine; ~ tri poglavlja]; sin. (sadržati)

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga