sáđēnje

im. s. G sáđēnja polj. v. sadnja

sàfāri

im. m. G sàfārija; mn. N sàfāriji, G sàfārījā 1. istraživačko-lovačka ekspedicija u istočnoj ekvatorskoj Africi praćena karavanom domorodaca nosača 2. turističko putovanje po divljim afričkim područjima

sȃg

im. m. G sȃga, L ságu; mn. N sȁgovi, G sȁgōvā pokrivač za pod, obično izrađen od vune, lanenih, pamučnih ili svilenih niti; sin. ćilim pokr., tepih razg.

sagíbati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàgībām/sàgībljēm, 3. l. mn. sagíbajū/sàgībljū, imp. sàgībāj/sagíblji, aor. sagíbah, imperf. sàgībāh, prid. r. sagíbao, prid. t. sàgībān svijati što prema dolje [~ glavu] • sagíbati se povr. svijati gornji dio tijela k zemlji [~ se pod teretom]; sin. prigibati, priginjati, saginjati; vidski parnjak: sagnuti

sàginjati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàginjēm, 3. l. mn. sàginjū, imp. sàginji, aor. sàginjah, imperf. sàginjāh, prid. r. sàginjao, prid. t. sàginjān svijati što prema dolje [~ glavu] • sàginjati se povr. svijati gornji dio tijela k zemlji [~ se pod teretom]; sin. prigibati, priginjati, sagibati; vidski parnjak: sagnuti

saglédānje

im. s. G saglédānja shvaćanje čega u cjelini, spoznavanje smisla čega; sin. sagledavanje

saglédati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàglēdām, 3. l. mn. saglédajū, imp. sàglēdāj, aor. saglédah, imperf. sàglēdāh, prid. r. saglédao, prid. t. sàgledān shvaćati što u cjelini, spoznavati smisao čega [~ vlastite probleme]; sin. sagledavati; vidski parnjak: sàgledati

sàgledati

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàgledām, 3. l. mn. sàgledajū, imp. sàgledāj, aor. sàgledah, prid. r. sàgledao, prid. t. sàgledān shvatiti što u cjelini, spoznati smisao čega [~ vlastite probleme]; vidski parnjaci: saglédati, sagledavati

sagledávānje

im. s. G sagledávānja usp. sagledanje

sagledávati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. saglèdāvām, 3. l. mn. sagledávajū, imp. saglèdāvāj, aor. sagledávah, imperf. saglèdāvāh, prid. r. sagledávao, prid. t. saglèdāvān usp. saglédati

saglèdiv

prid. G saglèdiva; odr. saglèdivī, G saglèdivōg(a); ž. saglèdiva, s. saglèdivo koji se može sagledati [sagledive posljedice]; ant. nesaglediv

saglèdivōst

im. ž. G saglèdivosti, I saglèdivošću/saglèdivosti svojstvo onoga što je sagledivo; ant. nesagledivost

sàgnuti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sȁgnēm, 3. l. mn. sȁgnū, imp. sàgni, aor. sàgnuh, prid. r. sàgnuo, prid. t. sȁgnūt svinuti što prema dolje [~ glavu] • sàgnuti se povr. svinuti gornji dio tijela k zemlji [~ se pod teretom]; sin. prignuti; Vidski parnjaci: sagibati, saginjati

sàgnjiti

gl. svrš. neprijel. prez. 3. l. jd. sȁgnjijē, 3. l. mn. sȁgnjijū, aor. 3. l. jd. sȁgnji, prid. r. m. sȁgnjio, ž. sȁgnjīla, s. sȁgnjīlo, mn. sȁgnjīli postati gnjilim ili trulim [Krumpiri su sagnjili.]

sagorijévānje

im. s. G sagorijévānja v. izgaranje

sagorijévati

gl. nesvrš. neprijel. prez. 1. l. jd. sagòrijēvām, 3. l. mn. sagorijévajū, imp. sagòrijēvāj, aor. sagorijévah, imperf. sagòrijēvāh, prid. r. sagorijévao v. izgarati

sagòrjeti

gl. svrš. neprijel. prez. 1. l. jd. sàgorīm, 3. l. mn. sàgorē, imp. sagòri, aor. sagòrjeh, prid. r. m. sagòrio, ž. sagòrjela, s. sagòrjelo, mn. sagòrjeli v. izgorjeti

sagráditi

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàgrādīm, 3. l. mn. sàgrādē, imp. sagrádi, aor. sagrádih, prid. r. sagrádio, prid. t. sàgrāđen 1. stvoriti kopanjem temelja i zidanjem [~ kuću]; sin. dignuti, izgraditi, podignuti; ant. srušiti 2. stvoriti što oblikovanjem gradiva i spajanjem u konstrukcijsku cjelinu [~ lađu]

sagrijéšiti

gl. svrš. neprijel. prez. 1. l. jd. sàgrijēšīm, 3. l. mn. sàgrijēšē, imp. sagrijéši, aor. sagrijéših, prid. r. sagrijéšio počiniti grijeh

sahàrīd

im. m. G saharída; mn. N saharídi, G saharídā kem. jednostavni ugljikohidrat, najčešće slatkoga okusa, topljiv u vodi; sin. šećer

saharóza

im. ž. G saharózē kem. bijela kristalna tvar lako topljiva u vodi, disaharid koji se sastoji od jedne molekule glukoze i jedne molekule fruktoze; sin. obični/trščani šećer v. pod šećer

sàhel

im. m. G sàhela; mn. N sàheli, G sȁhēlā zem. prijelazno, sušno područje između stepe i pustinje u Africi

sàhrana

im. ž. G sàhranē; mn. N sàhrane, G sȁhrānā obred polaganja pokojnikova tijela u grob; sin. pogreb, pokop, posljednji ispraćaj v. pod ispraćaj, ( sprovod)

sahrániti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàhrānīm, 3. l. mn. sàhrānē, imp. sahráni, aor. sahránih, prid. r. sahránio, prid. t. sàhrānjen v. pokopati, zakopati

sahranjívati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sahrànjujēm, 3. l. mn. sahrànjujū, imp. sahrànjūj, aor. sahranjívah, imperf. sahrànjīvāh, prid. r. sahranjívao, prid. t. sahrànjīvān 1. v. pokapati 2. v. pokopavati 3. v. zakapati 4. v. zakopavati

sájam

im. m. G sájma; mn. N sájmovi, G sájmōvā 1. skup prodavača i kupaca, najčešće na otvorenome prostoru, koji izravno trguju izloženom robom [stočni ~] 2. velika poslovna priredba na kojoj se izlaže roba koja se obično izravno ne prodaje, nego služi kao uzorak za sklapanje poslova [~ automobila]

sàkat

prid. G sàkata; odr. sàkatī, G sàkatōg(a); ž. sàkata, s. sàkato koji nema dio tijela, obično ruku ili nogu; sin. kljast

sàkatiti

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàkatīm, 3. l. mn. sàkatē, imp. sàkati, aor. sàkatih, imperf. sàkaćāh, prid. r. sàkatio, prid. r. sàkaćen činiti koga sakatim; sin. kljastiti

sàkō

im. m. G sakòa, I sakòom; mn. N sakòi, G sakóā kratak kaput, gornji dio muškoga odijela ili ženskoga kostima [proljetni ~]

sàkrālnī

prid. G sàkrālnōg(a); ž. sàkrālnā, s. sàkrālnō koji je svet, posvećen, koji služi za obavljanje crkvenih obreda; sin. crkveni; ant. sekularni, svjetovni

sakràment

im. m. G sakràmenta; mn. N sakràmenti, G sakràmenātā rel. jedan od sedam svetih znakova kojima se posvećuju vjernici i koji prati glavne događaje ljudskoga života  ~ pomirenja kršćanski sakrament u kojemu vjernik pred svećenikom priznaje svoje grijehe da bi od Boga dobio oprost; sin. ispovijed

sakrìstija

im. ž. G sakrìstijē; mn. N sakrìstije, G sakrìstījā rel. prostorija u kojoj se čuvaju liturgijski predmeti i u kojoj se svećenici pripremaju za misu i obavljaju neke crkvene obrede

sàkriti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sȁkrijēm, 3. l. mn. sȁkrijū, imp. sàkrīj, aor. sàkrih, prid. r. sàkrio, prid. t. sakrìven v. skriti

sakrívānje

im. s. G sakrívānja v. skrivanje

sakrívati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàkrīvām, 3. l. mn. sakrívajū, imp. sàkrīvāj, aor. sakrívah, imperf. sàkrīvāh, prid. r. sakrívao, prid. t. sàkrīvān v. skrivati

sȁksofōn

im. m. G sȁksofōna; mn. N sȁksofōni, G sȁksofōnā glazb. limeno puhaće glazbalo opsega oko dvije i pol oktave

saksofònist

im. m. G saksofònista, V saksofònistu; mn. N saksofònisti, G saksofònīstā glazbenik koji svira saksofon

saksofònistica

im. ž. G saksofònisticē; mn. N saksofònistice, G saksofònistīcā glazbenica koja svira saksofon

saksofònističin

prid. G saksofònističina; ž. saksofònističina, s. saksofònističino koji pripada saksofonistici

sàkupiti

gl. svrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàkupīm, 3. l. mn. sàkupē, imp. sàkupi, aor. sàkupih, prid. r. sàkupio, prid. t. sàkupljen v. skupiti

sakúpljati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàkūpljām, 3. l. mn. sakúpljajū, imp. sàkūpljāj, aor. sakúpljah, imperf. sàkūpljāh, prid. r. sakúpljao, prid. t. sàkūpljān v. skupljati

saláma

im. ž. G salámē; mn. N saláme, G salámā trajna kobasica, obično od grubo nasjeckana mesa [zimska ~; sendvič sa salamom]

sàlāš

im. m. G saláša; mn. N saláši, G salášā seosko imanje u Panonskoj nizini

saláta

im. ž. G salátē; mn. N saláte, G salátā 1. bot. jd. a. jednogodišnja povrtna zeljasta biljka iz porodice glavočika koja raste u lisnatim glavicama b. zeleni jestivi listovi istoimene biljke 2. hladno jelo od povrća i/ili mesa obično začinjeno uljem, octom i solju [~ od krastavaca; ~ od krumpira; ~ od piletine]

salijétati

gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. sàlijēćēm, 3. l. mn. sàlijēćū, imp. salijéći, aor. salijétah, imperf. sàlijētāh, prid. r. salijétao, prid. t. sàlijētān 1. uporno se obraćati komu tražeći što [~ oca pitanjima] 2. pren. padati komu na pamet [Salijeću ga slutnje.]

salinìtēt

im. m. G salinitéta kem. ukupna količina soli koju sadržava određena količina morske vode; sin. slanost

sàlitra

im. ž. G sàlitrē razg. kalijev nitrat

salmonèla

im. ž. G salmonèlē; mn. N salmonèle, G salmonélā biol. štapićasta bakterija koja može prouzročiti crijevne bolesti

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga