jávnōst javnost im. ž. (GDL jávnosti, A jávnōst, I jávnošću/jávnost)
1 Javnost je svojstvo onoga što je javno.
– Tako se i njemu vjerne članove Predsjedništva proziva da se već duže vrijeme ne zalažu za dignitet struke, transparentnost i javnost u procesu urbanizacije.
– Zalažem se za javnost i transparentnost u donošenju odluke o energentu za Plomin C i ne prihvaćam nikakve elemente raskola, sukoba i političke magle, zaključio je gradonačelnik.
Koordinacija: javnost i transparentnost
s pravom javnosti prav.
S pravom javnosti oznaka je da je privatno učilište po vrijednosti diplome izjednačeno s državnim.
– Crkvene škole s pravom javnosti imat će pravo na primanje novčane potpore kako je predviđeno zakonodavstvom Republike Hrvatske.
– Međunarodna organizacija Visegrad fund dodjeljuje stipendije za studente diplomskih i poslijediplomskih (doktorskih) studija u trajanju od 1 do 4 semestra na svim javnim i privatnim sveučilištima s pravom javnosti u državama članicama skupine (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka).
2 Javnost je ukupnost obaviještenih i upućenih pojedinaca koji oblikuju opće mišljenje.
– Festivalski program i festivalske zanimljivosti bit će medijima i javnosti predstavljeni u narednom razdoblju.
– Taj je strah bio bezrazložan – novinari i javnost već dobro znaju o čemu je riječ.
– Očekivanja javnosti i navijača sigurno su porasla nakon serije od jedanaest uzastopnih pobjeda u ligi za prvaka, a poraz u Trnskom i za njih je bio svojevrsno prizemljenje.
– Obmanula je i Sabor i javnost.
Kakva je javnost? cjelokupna, čitava, kompletna, opća, ovdašnja, svekolika, sveukupna, široka, tamošnja, ukupna, zainteresirana; domaća, inozemna, lokalna, međunarodna, strana, svjetska; akademska, crkvena, demokratska, glazbena, intelektualna, investicijska, katolička, književna, košarkaška, kulturna, medijska, nogometna, politička, poslovna, sportska, stručna, znanstvena; američka, britanska, dubrovačka, europska, francuska, hrvatska, njemačka, slovenska, splitska, srpska, talijanska, zadarska
Što javnost može? dobiti (cjeloviti uvid, informaciju, obrazloženje), doznati (datum izbora, istinu), imati (pravo znati, vlastitu procjenu), misliti, nemati (informacije, jasan stav o čemu), očekivati (odgovore, reakciju), pamtiti, percipirati (postojeći sustav, propuste), pitati, raditi, reagirati, smatrati, tražiti (istragu, odgovore), upoznati se (sa svim aspektima čega, sa zbivanjima), vidjeti, vjerovati, znati, željeti (objavu registra, veću transparentnost čega)
Što se s javnošću može? alarmirati je, animirati je, dezinformirati je, educirati je, informirati je o čemu, iritirati je, isključiti je iz čega, lagati joj, manipulirati njome, obavijestiti je o čemu, obmanuti je, podijeliti je, potaknuti je na što, pridobiti je, senzibilizirati je, šokirati je, uključiti je u što, upoznati je s čim, uvjeriti je u što, uzbuditi je, uzburkati je, uznemiriti je, zbuniti je
Koordinacija: javnost i društvo, javnost i građani, javnost i institucije, javnost i nadležne institucije, javnost i mediji, javnost i navijači, javnost i novinari, javnost i oporba, javnost i političari, javnost i publika, javnost i sindikati
U vezi s javnošću spominje se: edukacija, fokus, informiranje, interes, kritika, mišljenje, obavještavanje, obmana, obmanjivanje, obraćanje, očekivanje, oči pren., osuda, pažnja, percepcija, pismo, podrška, poruka, potpora, povećalo, povjerenje, pozornost, pravo, predstavljanje, raspoloženje, reakcija, senzibilizacija, senzibiliziranje, stav, sud, sudjelovanje, svijest, uključivanje, upoznavanje, uvid, uznemiravanje, većina, zanimanje; dio javnosti
odnosi s javnošću
Odnosi s javnošću komunikološko su područje koje se bavi komunikacijom organizacije s njezinom unutarnjom i vanjskom javnošću s ciljem postizanja uzajamnoga razumijevanja, izgradnje društvene odgovornosti i ostvarivanja zajedničkih interesa.
– Knjiga objašnjava ne samo što su odnosi s javnošću / PR, koji je njihov doprinos organizaciji poslovanja, kako utječu na tržište, kako djeluju na različite vrste javnosti nego i kako ih organizirati u poduzeću ili ustanovi te kakva je uloga djelatnika u tom procesu.
– Iako katkad izgledaju kao glamurozan posao kojim bi se svi željeli baviti, odnosi s javnošću ipak nisu profesija za svakoga.
tvorba: javn-ost
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=javnost&search_type=basic
Baza hrvatskih morfoloških dubleta (DvojBa): http://dublete.jezik.hr/morph/lemma/904/
Citiraj natuknicu: