kȉša kiša 
im. ž. (G kȉšē, DL kȉši, A kȉšu, I kȉšōm; mn. NA kȉše, G kȋšā, DLI kȉšama)
met. Kiša je oborina u obliku vodenih kapi promjera većega od pola milimetra.
– Vani je hladno i kiša pada nošena vjetrom.
– Sve se smračilo i očekuje se kiša.
Kakva je kiša? dosadna, hladna, jaka, mjestimična, moguća, najavljena, obilna, povremena, slaba, velika; monsunska; jesenska, ljetna, proljetna, zimska
Što kiša može? doći, omesti (nas, natjecanje, posjetitelje), padati, pasti, početi, pokvariti (atmosferu, ugođaj, zabavu), prestati, spriječiti (aktivnosti, radove)
Što se s kišom može? čekati je, donijeti je, mrziti je, najaviti je, najavljivati je, očekivati je, voljeti je
Koordinacija: kiša i grmljavina, kiša i magla, kiša i snijeg, kiša i sunce, kiša i vjetar
kisele kiše
Kisele kiše kiše su koje imaju povećanu kiselost zbog zagađenosti zraka te prouzročuju propadanje šuma, izumiranje riba i gubitak materijalnih dobara.
– Globalno zagrijavanje Zemlje i kisele kiše sve su veći problemi čovječanstva.
– Pod njihovim utjecajem nastaju kisele kiše, koje uništavaju prirodni šumski pokrov.
tvorenice: kišan, kišetina, kišica, kišiti, kišni, kišnica, kišovit
TVORENICA: kišobran
Etimologija: Riječ kiša postala je od praslavenskoga *kyša (od starijega *kysja), što je izvedeno od istoga korijena koji je u kiseo (v.). U značenju ʻkišaʼ nalazi se samo u dijelu južnoslavenskih jezika (usp. bugarski ки́ша ʻkišovito vrijemeʼ), dok u istočno- i zapadnoslavenskim jezicima znači ʻštogod kiseloʼ (usp. ruski dijalektno ки́ша ‘kvas’, češki kyše ‘kiselina’).
Struna: http://struna.ihjj.hr/naziv/kisa/526/#naziv
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=ki%C5%A1a&search_type=basic
Hrvatski jezik: https://hrcak.srce.hr/file/264214
Citiraj natuknicu: