krekètati kreketati gl. nesvrš. neprijel. (prez. jd. 1. l. krèkećēm, 2. l. krèkećēš, 3. l. krèkećē, mn. 1. l. krèkećēmo, 2. l. krèkećēte, 3. l. krèkećū; imp. krekèći; aor. krekètah; imperf. krèketāh; prid. r. m. krekètao, ž. krekètala, s. krekètalo; pril. s. krèkećūći)
1 Glasati se glasom koji podsjeća na kre-kre.
– Naime, u blizini se nalazi park, nekad močvara u kojoj su neprestano kreketale žabe i iritirale okolno stanovništvo.
– Kada žaba krekeće i skriva se pod lišćem, bit će kiše.
– Močvarne žabe krastače, velike kao šaka, nadimale su se i potiho kreketale u tami.
Tko krekeće? žaba
2 pren. Kreketati znači dosadno prigovarati.
– Mi krekećemo kako je UEFA licemjerna i bahata.
– Oni koji krekeću uglavnom završe na Dnevniku.
tvorba: kreket-ati
tvorenice: kreketanje, otkreketati, zakreketati
Baza hrvatskih morfoloških dubleta (DvojBa): http://dublete.jezik.hr/morph/lemma/178/
Citiraj natuknicu: