mòtīv motiv im. m. (G motíva, DL motívu, A mòtīv, I motívom; mn. N motívi, G motívā, DLI motívima, A motíve)
knjiž. Motiv je najmanja jedinica književnog djela sa samostalnim značenjem.
– Život i svijet doživljavao je čulno, pa su uzbuđenje, ogorčenje, samilost i srdžba osnovni motivi njegove poezije.
– Pjesme joj se odlikuju raskošnošću pjesničkog izraza te bogatstvom tema i motiva.
– Nakon djela Shakespearea, Ostrovskog i Nušića, koja su sva u srži imala motiv pucanja međuljudskih odnosa zbog žudnje za materijalnim, na red je došao i Moliere.
– Oni koji su Krležu čitali bez ideologijskih naočala mogli su u njegovim djelima otkriti svu složenost, dvojnost i suprotstavljenost, tragičnost i zablude hrvatske povijesne sudbine, bogatstvo motiva.
Kakav je motiv? čest, isti, osnovni, poznat, različit
Što se s motivom može? imati ga, koristiti ga, pronaći ga
Koordinacija: motivi i ideje, motivi i likovi, motivi i oblici, motivi i teme
U vezi s motivom spominje se: bogatstvo, izbor, niz, ponavljanje, raspon
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=motiv&search_type=basic
Citiraj natuknicu: