ići gl. nesvrš. (prez. idem… idu, imp. idi!, idimo!, idite!, perf. išao/išla/išlo sam/si/je, mn. išli/išle/išla smo/ste/su; fut. ići ću/ćeš/će/ćemo/ćete/će ili ću… ići)
Ići znači kretati se pješice ili vozilom u nekom smjeru ili prema nekom cilju.
– Kamo ideš?
– Oni idu u trgovački centar.
– Ideš li na posao pješice ili tramvajem?
◦ Glagol ići nesvršeni je glagol. On označuje da čitanje traje. Nesvršeni glagoli mogu odgovoriti na pitanje Što sada radiš? (Idem u kino.).
◦ Uz glagol ići često stoji objekt u akuzativu s prijedlozima u i na, npr. Idem u školu., Idem na fakultet. ili u dativu, npr.: Idem kući. Imperativ glagola ići upotrebljava se kao poziv na nekakvu akciju (Idemo, požuri se!) ili na njezin prestanak (Idemo, dovrši zadaću!) a tako se upotrebljavaju i usklici hajde, hajdemo i hajdete, npr.: Hajde, prestani skakati po sobi!, Hajdemo na kavu!
Citiraj natuknicu: