Kategorije
← vrati se

doba

Doba je vremenski odsječak u kojemu se što zbiva, koji je obilježen društvenim ili prirodnim zbivanjima.

dȍba 1doba im. s. (G dȍba, DL dȍbu, A dȍba, I dȍbom; mn. NA dȍba, G dȏbā, DLI dȍbima)

1 Doba je vremenski odsječak u kojemu se što zbiva, koji je obilježen društvenim ili prirodnim zbivanjima.

– Dojenačke kolike (grčevi) napadi su plača i razdražljivosti u dojenčeta, obično u isto doba dana ili noći te traju satima bez očitog razloga.

– Naše očuvane prirodne ljepote glavni su razlog zbog kojeg turisti dolaze u Hrvatsku i u ovo recesijsko doba osiguravaju egzistenciju brojnim hrvatskim građanima.

– Uspon na Dinaru najbolje je isplanirati kao dvodnevni izlet u ljetno doba godine, s noćenjem u nekoj od dinarskih planinarskih kuća.

Kakvo je doba? idealno, mračno pren., najbolje, najgore, najljepše, teško, zlatno pren.; ljetno, zimsko; davno, prošlo; današnje, sadašnje, tadašnje; novo, suvremeno; blagdansko, đačko, krizno, porođajno, ratno, recesijsko, studentsko; doba dana, doba godine, doba života; doba globalizacije, doba krize, doba mira, doba procvata, doba rata, doba recesije; doba adolescencije, doba djetinjstva, doba puberteta; doba parenja; doba cvatnje; doba dinosaura

Što doba može? doći, donijeti (izazove, promjene), nastupiti, početi, proći, trajati (dugo, x godina), završiti

Što se s dobom može? preživjeti ga, pripadati mu

Koordinacija: doba i vrijeme; doba dana i godišnje doba

U vezi s dobom spominje se: početak, kraj

U imenima: Doba nevinosti, Ljubav u doba kolere

godišnje doba

Godišnje doba jedno je od četiriju razdoblja na koja se dijeli godina u umjerenim klimatskim područjima.

– I službeno dolazi kraj ljetnih mjeseci i ulazimo u godišnje doba kad intenzivno počinjemo razmišljati kako ćemo se ugrijati u nadolazećim, hladnim mjesecima.

– Naravno, što će se ponijeti, a što neće, ovisi najviše o dužini izleta, godišnjemu dobu te o mogućnostima opskrbe, prehrane i spavanja na trasi puta.

– Glavna tema bilo je proljeće i sve boje koje obilježavaju to najšarenije godišnje doba tako da su djeca mogla uživati u izražavanju svoje kreativnosti.

– UVA zračenje jednako je bez obzira na doba dana ili godišnje doba i koža mu je uvijek jednako izložena, a prolazi kroz staklo i vodu.

Kakvo je godišnje doba? hladno, idealno, lijepo, najdraže, novo, određeno, omiljeno, pojedino, toplo

Što godišnje doba može? donositi (promjene, radost); (samo u množini:) izmjenjivati se

Koordinacija: doba dana i godišnje doba, godišnje doba i vremenske prilike

2 Doba je razdoblje u geološkome razvoju Zemlje ili povijesno razdoblje obilježeno razvojem kulture i civilizacije.

– Arheolozi u blatu Cetine redovito pronalaze sjekire iz kamenog doba, štitove rimskih vojnika, osobne stvari srednjovjekovnih težaka i još mnogo toga.

– Iz antičkog doba na području Preloga nalazi se ruralni kompleks villa rustica kod Ferenčice, Ciglišća i Varaščine, koje su arheolozi vremenski smjestili u 3. stoljeće.

Kakvo je doba? novo, suvremeno; ledeno; prapovijesno, pretpovijesno, bakreno, brončano, kameno, željezno; digitalno, feudalno, industrijsko, informacijsko, informatičko, kolonijalno, komunističko, moderno, postmoderno; antičko, rimsko, sovjetsko, tursko, viktorijansko; Isusovo, Titovo, Tuđmanovo; doba Austro-Ugarske, doba Jugoslavije, doba NDH, doba cara x, doba inkvizicije, doba komunizma, doba kralja x, doba socijalizma, doba vladavine x; doba antike, doba baroka, doba prosvjetiteljstva, doba renesanse; doba interneta

Što doba može? donijeti (nove tehnologije, promjene), nastupiti, početi, proći, trajati (x godina), vladati pren., završiti

Što se s dobom može? obilježiti ga, preživjeti ga

Koordinacija: doba i vrijeme

bakreno doba

Bakreno doba razdoblje je prapovijesti obilježeno preradbom bakrene rude i uporabom bakra za izradbu oruđa, oružja, nakita i posuđa.

– Slučajni nalaz kamene sjekire vjerojatno iz eneolitika ili bakrenog doba, ostali podatci nepoznati, čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

– Koncepcija zbirke počiva na kronološkom načelu kojim se prati smjena povijesnih i kulturnih epoha od starijeg i mlađeg kamenog doba preko bakrenoga, brončanog i željeznog doba do završetka prapovijesti ovoga kraja.

– Počinje razdoblje bakrenog doba (eneolitik) s badenskom, kostolačkom i vučedolskom kulturom.

– Prve su divlje konje ljudi pripitomili prije oko 5500 godina u području Akmoli na sjeveru današnjeg Kazahstana, a riječ je o pripadnicima kulture Botai iz bakrenog doba.

Koordinacija: bakreno doba ili eneolitik; bakreno i brončano doba, bakreno i željezno doba

sinonim: eneolitik, halkolitik, kameno bakreno doba

Struna: http://struna.ihjj.hr/naziv/eneolitik/30546/

brončano doba

Brončano doba arheološko je razdoblje u kojemu je bronca najvažnija sirovina za izradbu oruđa i oružja.

– Kultura brončanog doba razvila se iz elemenata kasnog neolita i poznata je kao panonska kultura koja traje od oko 900 godine p. n. e.

Koordinacija: bakreno i brončano doba, eneolitik i brončano doba, brončano i željezno doba, kameno i brončano doba,

Struna: http://struna.ihjj.hr/naziv/broncano-doba/30549/#naziv

kameno doba

Kameno doba najstarija su arheološka razdoblja tijekom kojih je kamen bio jedna od najvažnijih sirovina za izradbu oruđa i oružja.

– Životinjsko krzno ljudi su počeli nositi u kameno doba iz nužde, a ne kao sredstvo modnog izričaja.

– Arheolozi u blatu Cetine redovito pronalaze sjekire iz kamenog doba, štitove rimskih vojnika, osobne stvari srednjovjekovnih težaka i još mnogo toga.

Struna: http://struna.ihjj.hr/naziv/kameno-doba/30539/

željezno doba

Željezno doba arheološko je razdoblje u kojemu željezo postupno zamjenjuje broncu kao najvažniju sirovinu za izradbu oruđa i oružja

– Željezno doba obično se dijeli na starije željezno doba (Hallstatt) od 8. st. pr. Kr. do 500. g. pr. Kr. i na mlađe željezno doba (Laten) od 500. g. pr. Kr. do 9. g. nakon Krista.

– Iz pretpovijesnog razdoblja posebno se ističe Nekropola u Kaštelu, u kojoj su pronađene 24 urne s pepelom iz željeznog doba.

mlađe željezno doba, starije željezno doba

Struna: http://struna.ihjj.hr/naziv/zeljezno-doba/30550/#naziv

frazem: gluho doba <noći>

Gluho doba <noći> je duboka noć, doba noći u kojemu se ne čuju nikakvi zvukovi.

– Rodila sam se u kući moje bake i djeda u malenom predivnom selu Bribiru, udaljenom 5 km od Novog Vinodolskog u gluho doba noći.

– Mome povratku s pira najviše se radovao naš kućni mačak jer za njegove kandže nije bilo ljepše igračke od svatovskih konfeta i on je bio jedino živo biće koje je u to gluho doba imalo snage govoriti (mijaukati), skakati, igrati se i gledati bistrim očima.

– U gluho doba noći ulice u Benkovcu su u trenutku podrhtavanja tla bile prazne. Materijalna šteta nigdje nije bila vidljiva, osim na nekim trošnim kućama gdje su bili vidljivi znakovi potresa.

– Na koncu, privođenje prosvjednika u gluho doba noći samo će pojačati njihovu revoltiranost.

frazem: zlatno doba

(<čega (za što)>) Zlatno doba je vrijeme procvata <čega>, najbolje (najuspješnije) godine <čega (za što)>

– Zlatno doba za Nokiju, finsku tvornicu mobitela koji su doslovno pokorili svijet, završilo je onog trenutka kada je Steve Jobs odlučio da i mobiteli budu u domeni Applea.

– Sad dolazi zlatno doba za dermatologe jer se većina spržila na suncu, dobila pigmentacije ili im se pogoršao ten.

– Prvo zlatno doba za IBM bile su šezdesete godine prošloga stoljeća kad je tvrtka dosegla status najvećeg proizvođača kompjutera.

– Vrijedan segment zbirke predstavljaju čipke među kojima su najznačajnije one nastale u Hrvatskoj – na Pagu i u Lepoglavi, u vremenu između dva svjetska rata kada je bilo zlatno doba hrvatskog čipkarstva.

Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=doba&search_type=basic


Citiraj natuknicu:

Kopiraj u memoriju. doba. Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik. Institut za hrvatski jezik. https://rjecnik.hr/mreznik/doba_1/ (pristupljeno 16. listopada 2025.)