kùdā kuda pril.
1 Kuda uvodi pitanje o smjeru kretanja, kojim putom.
– Kuda dalje?
2 (u vezničkoj funkciji) Kuda uvodi zavisnu surečenicu u subjektnoj rečenici.
– Zna se kuda ovo sve ide i čemu vodi.
3 (u vezničkoj funkciji) Kuda uvodi zavisnu surečenicu u objektnoj rečenici.
– Nakon relativno dugih božićnih blagdana, promislimo gdje smo i kuda ide ova reforma pravosuđa i racionalizacija državne uprave, gdje spada i MP.
– Da sam umrla u djetinjstvu, ne bih znala kuda vode bijele stranputice oko srca rasprostrte.
4 (u vezničkoj funkciji) Kuda uvodi zavisnu surečenicu u atributnoj rečenici.
– Novi zakon omogućit će skraćenje trajanja postupka procjene utjecaja na okoliš i na samom početku postupka dati investitoru jasne smjernice kuda projekt može ići.
5 (u vezničkoj funkciji) Kuda uvodi zavisnu surečenicu u mjesnoj rečenici.
– Nemam auto, pa svuda kuda idem, idem pješice…
bilo kuda, kuda bilo, kuda god, ma kuda
Bilo kuda, kuda bilo, kuda god, ma kuda znači svejedno kojim smjerom.
– Bilo kuda ovce svuda.
– Kuda god prošli, vidimo djecu, mlade, djevojke i mladiće, ali i ljude u zrelim godinama sa slušalicama u ušima.
SINONIM: kud bilo kud, kud bilo, kud god, ma kud :1
do kuda
1 Do kuda uvodi pitanje o mjesnoj granici, koliko daleko.
– Pa do kuda je to u stanju ići taj bahati svijet u gramzivosti čak i balavaca za foteljama?
SINONIMI: dokle :6, dokud :1, dokuda :1
2 (u vezničkoj funkciji) Do kuda uvodi zavisnu surečenicu, neizravno pitanje o mjesnoj granici, u objektnoj rečenici.
– Svi znamo do kuda je došlo. Idemo u Minsk po tri boda. Sve ostalo nebitno je za nas.
SINONIMI: dokle :7, dokud :2, dokuda :2
3 (u vezničkoj funkciji) Do kuda uvodi zavisnu surečenicu, neizravno pitanje o mjesnoj granici, u subjektnoj rečenici.
– Prostor kuhinje definiran je, tj. zna se do kuda trebaju ići pločice na podu.
SINONIMI: dokle :8, dokud :3, dokuda :3
4 (u vezničkoj funkciji) Do kuda uvodi atributnu surečenicu, neizravno pitanje, u zavisnosloženoj rečenici.
– Postavlja se pitanje do kuda to može ići.
SINONIMI: dokle :9, dokud :4, dokuda :4
5 (u vezničkoj funkciji) Do kuda uvodi zavisnu surečenicu u mjesnoj rečenici.
– To će gledateljima omogućiti lakši pristup na tribine i podnožje pozornice do kuda će moći doći gotovo odmah sa ceste, a gledateljima s najjeftinijom cijenom ulaznice dobar pogled na pozornicu.
SINONIMI: dokle :10, dokud :5, dokuda :5
od kuda
1 Od kuda uvodi pitanje o mjestu od kojega je započelo kretanje.
– Od kuda zvuk dolazi?
SINONIMI: odakle :1, otkud :1, otkuda :1 sinonim: otkamo
2 (u vezničkoj funkciji) Od kuda uvodi zavisnu surečenicu, neizravno pitanje, u objektnoj rečenici.
– Uređujete kupaonicu i u potrazi ste za savjetom – ne znate od kuda početi, kojih se radova prije prihvatiti?
– Nemamo od kuda uzeti.
SINONIMI: odakle :2, otkud :2, otkuda :2 sinonim: otkamo
3 (u vezničkoj funkciji) Od kuda uvodi zavisnu surečenicu, neizravno pitanje, u subjektnoj rečenici.
– Ne zna se od kuda potječe ideja o zamjeni vlastite fotografije sa slikom lika iz crtića.
SINONIMI: odakle :3, otkud :3, otkuda :3 antonim: otkamo
4 (u vezničkoj funkciji) Od kuda uvodi zavisnu surečenicu, neizravno pitanje, u atributnoj rečenici.
– Ključno pitanje je od kuda će se stvoriti novac za profit banke od kredita?
SINONIMI: odakle :4, otkud :4, otkuda :4
5 (u vezničkoj funkciji) Od kuda uvodi zavisnu surečenicu u mjesnoj rečenici.
– Navodno smo se pogubili po Biokovu, uhvatila nas noć, nismo se znali vratiti od kuda smo došli i eto, prijatelju, pomozi nam.
SINONIMI: odakle :5, otkud :5, otkuda :5 sinonim: otkamo
• Neki vremenski i mjesni prilozi tvoreni dodavanjem prefiksa (prijedloga) prilogu kad, tad, sad, tud, npr. dokad, dokud, dosad, dotad, dotud, otad, otkad, otkud, otud, zasad pišu se nesastavljeno kad se prilog želi posebno istaknuti i naglasiti. U prijedložnome izrazu (prijedlog + prilog) prilog se piše s naveskom, npr. Ne znam ni od kuda je krenuo ni do kuda će putovati.
• Prilogom gdje pita se o mjestu na kojemu se tko ili što nalazi, prilogom kamo pita se za cilj čijega kretanja, a prilogom kud(a) pita se za njegov smjer. U uporabi tih priloga često se griješi tako da se prilozima gdje i kud(a) pita o cilju čijega kretanja, npr. Gdje ideš večeras? umjesto pravilnoga pitanja Kamo ideš večeras?, odnosno Kud(a) ideš večeras? umjesto pravilnoga pitanja Kamo ideš večeras?. Prilog gdje ne treba upotrebljavati uz glagole koji označuju kretanje.
tvorenice: gdjekuda, ikuda, kojekuda, nekuda, nikuda, svukuda TVORENICE: dokuda, otkuda
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=kuda&search_type=basic
Citiraj natuknicu: