{"id":123141,"date":"2025-11-24T12:05:35","date_gmt":"2025-11-24T12:05:35","guid":{"rendered":"https:\/\/rjecnik.hr\/mreznik\/jezik\/"},"modified":"2025-11-25T09:40:00","modified_gmt":"2025-11-25T08:40:00","slug":"jezik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rjecnik.hr\/mreznik\/jezik\/","title":{"rendered":"jezik"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

<\/span><\/p>\n

j\u00e8zik <\/span>jezik<\/span> <\/a><\/span> im. m.<\/span> (G j\u00e8zika, DL j\u00e8ziku, A j\u00e8zik, I j\u00e8zikom; mn.<\/i> N j\u00e8zici, G j\u0205z\u012bk\u0101, DLI j\u00e8zicima, A j\u00e8zike<\/span>)<\/span><\/span> <\/p>\n

1<\/span> anat.<\/span> Jezik je pokretljivi mi\u0161i\u0107ni organ u ustima koji slu\u017ei za odre\u0111ivanje okusa i opipa, \u017evakanje, sisanje i gutanje hrane.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Ote\u010denost sluznica, svrbe\u017e o\u010diju, nosa i usta \u010desti su simptomi, kao i oticanje usana i jezika, \u0161to mo\u017ee dovesti do ote\u017eanog disanja i gutanja<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– I odmah se dosjeti da ta zmija pod jezikom nosi dragi kamen, a kad netko taj kamen ugrabi sve \u0161to pomisli dogodi mu se onako kako \u017eeli. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Kakav je jezik?<\/span> bolan, ispla\u017een, nate\u010den, ote\u010den, suh<\/span><\/span><\/p>\n

\u0160to se s jezikom mo\u017ee?<\/span> dr\u017eati ga za zubima pren.<\/i>, plaziti ga, pregristi ga pren.<\/i><\/span><\/span><\/p>\n

U vezi s jezikom spominje se:<\/span> bolest, infekcija, karcinom, rak, upala; baza, vrh<\/span><\/span><\/p>\n

2<\/span> Jezik je pokretljivi mi\u0161i\u0107ni organ u ustima koji slu\u017ei za oblikovanje glasova.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Ovaj model zapravo ne koristi softver nego niz mehani\u010dkih organa nalik ljudskima koji su zadu\u017eeni za fonaciju, odnosno kori\u0161tenje dijelova tijela da bi se stvorio glas, primjerice umjetne vokalne tetive te jezik i usne koji su izra\u0111eni od silikona.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Neandertalci su imali vrlo tijesnu usnu \u0161upljinu, pa im jezik nije imao dovoljno mjesta za finije oblikovanje glasova.<\/span><\/p>\n

3<\/span> ling.<\/span> Jezik je apstraktan sustav glasovnih znakova s pomo\u0107u kojega se ljudi sporazumijevaju.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Gradivo starijeg razdoblja pisano je prete\u017eito latinskim, talijanskim, a pone\u0161to i hrvatskim jezikom.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Kakav je jezik?<\/span> drugi, ini, knji\u017eevni, materinski, srodan (drugomu jeziku), standardni, strani, svjetski; engleski, francuski, hrvatski, latinski, njema\u010dki, talijanski <\/span><\/span><\/p>\n

\u0160to jezik mo\u017ee?<\/span> izumrijeti, rasprostraniti se<\/span><\/span><\/p>\n

\u0160to se s jezikom mo\u017ee?<\/span> govoriti ga, govoriti njime, koristiti se njime, (ne) razumjeti ga, studirati ga, u\u010diti ga, (ne) zaboraviti ga<\/span><\/span><\/p>\n

ANTONIM: <\/a>govor<\/a> :2<\/span><\/p>\n

afroazijski jezici<\/span><\/span><\/p>\n

Afroazijski jezici jezi\u010dna su porodica koja obuhva\u0107a jezike koji se govore u sjevernoj Africi i jugozapadnoj Aziji.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Afroazijski jezici porodica su jezika koju \u010dine nekih 240 jezika, koje govori 285 milijuna govornika \u0161irom Sjeverne i Isto\u010dne Afrike, Sahela i Jugozapadne Azije.<\/span><\/p>\n

anatolijski jezici<\/span><\/span><\/p>\n

Anatolijski jezici grana su indoeuropske jezi\u010dne porodice koja je obuhva\u0107ala izumrle jezike koji su se govorili u Maloj Aziji.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Anatolijski jezici najvjerojatnije su se odcijepili od drugih indoeuropskih jezika prije ostalih, pa nemaju nekih karakteristika koje ostali imaju (kao \u0161to je sustav triju rodova).<\/span><\/p>\n

austroazijski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Austroazijski jezici jezi\u010dna su porodica koja obuhva\u0107a jezike koji se govore u Australiji i jugoisto\u010dnoj Aziji.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Austroazijski jezici, velika jezi\u010dna porodica iz ju\u017ene Azije koja obuhva\u0107a 169 jezika, a podijeljena je na dvije glavne grane, Mon-Khmer i Munda. <\/span><\/p>\n

austronezijski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Austronezijski jezici jezi\u010dna su porodica koja obuhva\u0107a jezike koji se govore na podru\u010dju Austronezije.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– austronezijski jezici<\/b> (malajskopolinezijski jezici), porodica jezika (dio austri\u010dke natporodice) s jezicima na Malajskom arhipelagu i na Filipinima, na Malaki i u ju\u017enom dijelu Indokine, na Tajvanu te po Oceaniji i na Madagaskaru. <\/span><\/p>\n

balti\u010dki jezici<\/span><\/span><\/p>\n

Baliti\u010dki jezici jezici su baltoslavenske grane indoeuropske jezi\u010dne porodice kojima se govori u Litvi i Latviji.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– balti\u010dki jezici<\/b> (baltijski), skupina unutar indoeuropskih jezika; u njoj su dana\u0161nji jezici litavski i letonski te pruski (staropruski), koji je izumro u XVI. stolje\u0107u. <\/span><\/p>\n

baltoslavenski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Baltoslavenski jezici grana su indoeuropske jezi\u010dne porodice koja obuhva\u0107a jezike kojima se govori na Baltiku u isto\u010dnoj, jugoisto\u010dnoj i srednjoj Europi te u sjevernoj Aziji. <\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– U ovom su \u010dlanku prikupljene i analizirane rije\u010di posvjedo\u010dene u baltoslavenskim jezicima bez jasne indoeuropske etimologije, koje po jasno definiranim kriterijima mogu biti posu\u0111enice iz nekoga supstratnog jezika (pripadaju odre\u0111enim semanti\u010dkim poljima, pokazuju neobi\u010dne tvorbene osobitosti itd.). <\/span><\/p>\n

berberski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Berberski jezici grana su afroazijske jezi\u010dne porodice koja obuhva\u0107a ve\u0107inu jezika starosjedilaca sjeverne Afrike.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Za berberske jezike, jednako kao i semitske, karakteristi\u010dni su trokonsonantni korijeni, ali ima mnogo i dvokonsonantnih.<\/span><\/p>\n

dravidski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Dravidski jezici jezi\u010dna su porodica koja obuhva\u0107a jezike starosjedilaca Indijskoga potkontinenta.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Gotovo svi jezici indijskoga potkontinenta imaju rod (i ie. i dravidski), roda nema samo izdvojeni dravidski jezik brahui.<\/span><\/p>\n

germanski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Germanski jezici grana su indoeuropske jezi\u010dne porodice koja obuhva\u0107a izumrli gotski jezik te jezike kojima se govori u zapadnoj, srednjoj i sjevernoj Europi.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Germanski jezici poput njema\u010dkog, engleskog ili skandinavskih jezika mogli bi vas ne\u0161to vi\u0161e namu\u010diti iako pripadaju istoj, indoeuropskoj skupini jezika. <\/span><\/p>\n

hamitski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Hamitski jezici grana su afroazijske jezi\u010dne porodice kojoj pripadaju jezici starosjedilaca sjeverne Afrike.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Hamitski jezici naziv je koji se u starijoj literaturi upotrebljavao za berberske, egipatske i ku\u0161itske jezike, pa se zbog toga jezi\u010dna porodica nazivala semitskohamitskom, u suvremeno vrijeme preimenovana u afrazijska jezi\u010dna porodica. <\/span><\/p>\n

indoeuropski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Indoeuropski jezici jedna su od najpro\u0161irenijih jezi\u010dnih porodica koja obuhva\u0107a gotovo sve jezike u Europi i ve\u0107i broj jezika u jugozapadnoj Aziji.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Jezi\u010dnom porodicom nazivamo skupinu jezika za koje se mo\u017ee dokazati da su se razvili iz istoga (pra)jezika; to su npr. slavenski jezici (hrvatski, slovenski, \u010de\u0161ki, ruski itd.), koji su se svi razvili iz praslavenskoga jezika ili indoeuropski jezici (slavenski jezici; germanski jezici \u2013 engleski, njema\u010dki itd.; romanski jezici \u2013 talijanski, francuski itd.), koji su se razvili iz praindoeuropskoga.<\/span><\/p>\n

indoiranski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Indoiranski jezici grana su indoeuropske jezi\u010dne porodice koja obuhva\u0107a jezike koji se govore na Srednjemu istoku i na Indijskome potkontinentu.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Prema njihovim zaklju\u010dcima prao\u010devi indoeuropskih jezika bili su anatolijski, iz kojih su potom s vremenom nastali baltoslavenski, odnosno indoiranski jezici.<\/span><\/p>\n

italski jezici<\/span><\/span><\/p>\n

Italski jezici grana su indoeuropske jezi\u010dne porodice koja obuhva\u0107a izumrle jezike koji su se govorili na Apeninskome poluotoku i dana\u0161nje romanske jezike.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Za italske jezike temeljna su literatura priru\u010dnici Carla D. Bucka (1905.) i Emila Vettera (1953.).<\/span><\/p>\n

jezik davalac<\/span><\/span><\/p>\n

Jezik davalac jezik je iz kojega drugi jezik posu\u0111uje koju rije\u010d ili izraz.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Ako jezik primalac posudi iz jezika davaoca neki leksem pa ga nakon nekoga vremena jezik davalac posudi natrag, govorimo o kru\u017enome posu\u0111ivanju.<\/span><\/p>\n

\u2022 Kad je rije\u010d o imenicama kojima se ozna\u010duje \u017eivi vr\u0161itelj radnje, u hrvatskome se standardnom jeziku prednost daje imenicama tvorenima sufiksom -telj<\/i> pred imenicama tvorenima sufiksom -lac<\/i>. To pravilo ne vrijedi kad je rije\u010d o \u010demu ne\u017eivome ili apstraktnome, pa je stoga bolje upotrebljavati naziv jezik davalac<\/i> ili jezik primalac<\/i> nego naziv jezik davatelj<\/i> ili jezik primatelj<\/i>. <\/span><\/span><\/p>\n

ANTONIM: <\/a>jezik<\/a> jezik primalac :1<\/span><\/p>\n

jezik primalac<\/span><\/span><\/p>\n

Jezik primalac jezik je koji posu\u0111uje koju rije\u010d ili izraz iz drugoga jezika.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Ako jezik primalac preuzme jezi\u010dnu jedinicu izravno iz jezika davaoca govorimo o izravnome posu\u0111ivanju.<\/span><\/p>\n

\u2022 Kad je rije\u010d o imenicama kojima se ozna\u010duje \u017eivi vr\u0161itelj radnje, u hrvatskome se standardnom jeziku prednost daje imenicama tvorenima sufiksom -telj<\/i> pred imenicama tvorenima sufiksom -lac<\/i>. To pravilo ne vrijedi kad je rije\u010d o \u010demu ne\u017eivome ili apstraktnome, pa je stoga bolje upotrebljavati naziv jezik davalac<\/i> ili jezik primalac<\/i> nego naziv jezik davatelj<\/i> ili jezik primatelj<\/i>. <\/span><\/span><\/p>\n

ANTONIM: <\/a>jezik<\/a> jezik davalac :1<\/span><\/p>\n

keltski jezici<\/span><\/span><\/p>\n

Keltski jezici grana su indoeuropske jezi\u010dne porodice koja je obuhva\u0107ala izumrle jezike kojima se govorilo i pisalo u Britaniji, \u0160panjolskoj, zapadnoj i srednjoj Europi u Maloj Aziji, a kojima se danas govori u Irskoj, Ujedinjenome Kraljevstvu i Francuskoj. <\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Keltski jezici jezici su potekli od protokeltskog ili obi\u010dnog keltskog<\/span>, jedne grane ve\u0107e zajednice indoeuropskih jezika. <\/span><\/p>\n

kreolski jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Kreolski jezik jezik je koji je potekao od pid\u017eina i postao \u010dijim materinskim jezikom.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Profesor Andrija\u0161evi\u0107 upozorio je da pid\u017eine treba razlikovati od kreolskih jezika: pid\u017ein bi bio idiom koji slu\u017ei za sporazumijevanje me\u0111u govornicima koji nemaju isti materinski jezik, a kreolski jezik u osnovi je tako\u0111er pid\u017ein, no koji je s vremenom odre\u0111enoj skupini govornika postao materinskim. <\/span><\/p>\n

materinski jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Materinski jezik jezik je koji je dijete prvo usvojilo, naj\u010de\u0161\u0107e od majke.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Jesmo li doista svjesni \u010dinjenice da je materinski jezik blago prema kojemu se svaki \u010dovjek mora odnositi i s ljubavi i s po\u0161tovanjem?<\/span><\/p>\n

\u2022 U hrvatskome standardnom jeziku bolje je upotrebljavati naziv materinski jezik<\/i> nego rje\u0111i i stilski obilje\u017een naziv materinji jezik<\/i>. Prednost se nazivu materinski jezik<\/i> daje temeljem \u010dinjenice da je tvorba sufiksom -inji<\/i> u hrvatskome jeziku razmjerno rijetka. Iz istoga se razloga, primjerice, prednost daje pridjevu uskrsni<\/i> pred pridjevom uskr\u0161nji<\/i>.<\/span><\/span><\/p>\n

me\u0111unarodni jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Me\u0111unarodni jezik izmi\u0161ljeni je jezik namijenjen sporazumijevanju govornika razli\u010ditih jezika.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Esperanto je logi\u010dan i jednostavan me\u0111unarodni jezik stvoren da bi olak\u0161ao i demokratizirao komunikaciju me\u0111u ljudima razli\u010ditih govornih sredina i kultura.<\/span><\/p>\n

mongolski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Mongolski jezici jezi\u010dna su porodica koja obuhva\u0107a jezike koji se govore u Mongoliji, Afganistanu, Prikavkazju i ju\u017enoj Rusiji.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Mongolski jezici nekada su svrstavani u skupinu uralo-altajskih, ali sada se promatraju kao posebna skupina. <\/span><\/p>\n

nilosaharski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Nilosaharski jezici jezi\u010dna su porodica koja obuhva\u0107a jezike koji se govore u Sahari i podru\u010dju uz rijeku Nil.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Nilosaharski jezici dijele mnoga obilje\u017eja s nigersko-kordofanskim jezicima.<\/span><\/p>\n

praslavenski jezik<\/span><\/span><\/p>\n

SINONIM: <\/a>praslavenski<\/a> :2<\/span><\/p>\n

Praslavenski jezik prajezik je iz kojega su se razvili svi slavenski jezici. <\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Ova gramatika hrvatskoga jezika razlikuje se od ve\u0107ine poredbenopovijesnih gramatika drugih slavenskih jezika po tome \u0161to joj se u opisu kao ishodi\u0161te pretpostavlja indoeuropski prajezik, a ne samo praslavenski jezik. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Napominje da ime Juraj ne potje\u010de iz praslavenskoga jezika, ve\u0107 je nastalo preuzimanjem gr\u010dkog imena Georgios. <\/span><\/p>\n

romanski jezici<\/span><\/span><\/p>\n

Romanski jezici jezici su koji su se razvili iz latinskoga.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Romanski jezici (tako\u0111er poznati i kao novolatinski jezici) podskupina su italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narje\u010dja latinskog jezika, odnosno tzv. vulgarnog latinskog<\/span>.<\/span><\/p>\n

semitski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Semitski jezici grana su afroazijske jezi\u010dne porodice koja obuhva\u0107a arapski i hebrejski te mnoge jezike koji se govore u sjevernoj Africi i na Bliskome istoku.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Arapski jezik pripada ju\u017enom ogranku semitskih jezika i afroazijskoj porodici jezika.<\/span><\/p>\n

sinotibetski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Sinotibetski jezici jedna su od najpro\u0161irenijih jezi\u010dnih porodica koja obuhva\u0107a kineski jezik i mnoge jezike u srednjoj i jugoisto\u010dnoj Aziji.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Sinotibetski jezici govore se u Indiji, uglavnom u indijskom himalajskom pojasu.<\/span><\/p>\n

slavenski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Slavenski jezici jezici su baltoslavenske grane indoeuropske jezi\u010dne porodice kojima se govori u isto\u010dnoj, jugoisto\u010dnoj i srednjoj Europi te u sjevernoj Aziji.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Jezi\u010dna porodica mo\u017ee se dijeliti na vi\u0161e potporodica kao npr.: poljski i slova\u010dki su zapadnoslavenski jezici, potom spadaju u podskupinu slavenskih jezika, a oni su grana indoeuropske porodice.<\/span><\/p>\n

standardni jezik <\/span><\/span><\/p>\n

Standardni jezik sustav je ure\u0111en svjesnom, planskom normom, tj. pravilima koja sadr\u017eavaju pravopis i gramatiku te popis rije\u010di koji se nalazi u normativnome rje\u010dniku.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Hrvatski jezik obuhva\u0107a standardni jezik te sve narodne govore kojima se slu\u017ee Hrvati. <\/span><\/p>\n

SINONIM: <\/a>standard<\/a> :1<\/span><\/p>\n

staroslavenski jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Staroslavenski jezik najstariji je slavenski knji\u017eevni jezik koji pripada ju\u017enoslavenskim jezicima, zbog svoje je starine najbli\u017ei praslavenskomu, a sa\u010duvan je uglavnom u crkvenim tekstovima.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Godine 1906. u lijepoj neoklasi\u010dnoj zgradi na velolo\u0161injskoj rivi otvoren je Narodni dom, u kojem su se okupljali hrvatski domoljubi, sljednici onih koji su se po\u010detkom 19. stolje\u0107a izborili za potvrdu stoljetnog prava na staroslavenski jezik u crkvi i onih koji su prvi na kvarnerskim otocima uspjeli osnovati Hrvatsku \u010ditaonicu 1867. godine.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Do godine 1870. u ovoj \u017eupi misa se pjevala na latinskom jeziku, a poslije te godine, kad je Biskupski ordinarijat izdao dozvolu da se misa mo\u017ee pjevati na staroslavenskom jeziku, pjevalo se na staroslavenskom. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

U imenima:<\/span> Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagolja\u0161tvo<\/span><\/span><\/p>\n

Koordinacija:<\/span> glagoljica i staroslavenski jezik, staroslavenski i crkvenoslavenski jezik, staroslavenski i latinski jezik, staroslavenski i narodni jezik; staroslavenski ili crkvenoslavenski jezik<\/span><\/span><\/p>\n

SINONIM: <\/a>staroslavenski<\/a> :1<\/span><\/p>\n

tibetski jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Tibetski jezik narodni je jezik Tibetanaca.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Tibetski jezik svrstava se u tibetsko-burmanski ogranak karensko-tibetske skupine sinotibetskih jezika.<\/span><\/p>\n

toharski jezici <\/span><\/span><\/p>\n

Toharski jezici grana su indoeuropske jezi\u010dne porodice koja je obuhva\u0107ala izumrle jezike koji su se govorili i pisali u kineskome Turkestanu.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Uz jo\u0161 uvijek \u017eive indoeuropske jezike odre\u0111eni je dio indoeuropskih jezika izumro, kao \u0161to su toharski, ne\u0161ili\/hetitski, luvijsi, tra\u010dki, pojedini ilirski i italski govori.<\/span><\/p>\n

turkijski jezici<\/span><\/span><\/p>\n

Turkijski jezici jezi\u010dna su porodica koja obuhva\u0107a turski i neke srednjoazijske jezike.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Turkijski jezici aglutinativni su jezici i pokazuju samoglasni\u010dku harmoniju.<\/span><\/p>\n

ugrofinski jezici<\/span><\/span><\/p>\n

Ugrofinski jezici grana su uralske jezi\u010dne porodice, koja obuhva\u0107a ve\u0107i broj jezika koji se govore u dijelu Rusiji, Estoniji i Ma\u0111arskoj.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Ma\u0111arski je ugrofinski jezik uralske jezi\u010dne porodice, dok hrvatski spada u slavenske jezike indoeuropske jezi\u010dne porodice.<\/span><\/p>\n

umjetni jezik <\/span><\/span><\/p>\n

Umjetni jezik jezik je \u010dija gramati\u010dka i leksi\u010dka obilje\u017eja nisu stvorena prirodnim putem nego su svjesno planirana.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Esperanto, najpoznatiji i najuspje\u0161niji umjetni jezik na svijetu stvoren je u Poljskoj krajem 19. stolje\u0107a. <\/span><\/p>\n

uralski jezici<\/span><\/span><\/p>\n

Uralski jezici jezi\u010dna su porodica koja obuhva\u0107a ve\u0107i broj jezika koji se govore u Rusiji, na Baltiku i u Ma\u0111arskoj.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Uralski su jezici najvjerojatnije potekli od drevnoga hazarskog pid\u017eina koji se razvio oko hazarskih trgova\u010dkih postaja i uz hazarske trgovinske putove.<\/span><\/p>\n

4<\/span> Jezik je apstraktan sustav znakova s pomo\u0107u kojega se ljudi sporazumijevaju.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Predstavit \u0107emo znakovni jezik, koji je prirodni jezik gluhih osoba.<\/span><\/p>\n

programski jezik<\/span><\/span><\/p>\n

inform.<\/span> Programski jezik skup je simbola i pravila njihova slaganja namijenjen pisanju ra\u010dunalnih programa.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Namijenjena prvenstveno biolozima\/bioinformati\u010darima koji su savladali osnove Perla, knjiga Mastering Perl for Bioinformatics<\/span> uvodi vas dublje u tajne programskog jezika i otkriva jo\u0161 neke njegove mogu\u0107e primjene. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Ra\u010dunalne programe pi\u0161u stru\u010dnjaci koji se zovu programeri; pritom se koriste nekim od programskih jezika koje ra\u010dunalo razumije i programskim naredbama koje ra\u010dunalo mo\u017ee izvr\u0161iti. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Kakav je programski jezik?<\/span> jednostavan, mo\u0107an, moderan, napredan, popularan, specifi\u010dan, strukturiran, univerzalan; funkcijski, grafi\u010dki, objektni, omiljen, (objektno) orijentiran, proceduralan, ra\u010dunalni, skriptni<\/span><\/span><\/p>\n

Koordinacija:<\/span> programski jezik i alat, programski jezik i baza podataka; programski jezik i platforma (za razvoj softvera); programski jezik ili alat<\/span><\/span><\/p>\n

upitni jezik<\/span><\/span><\/p>\n

inform.<\/span> Upitni jezik jezik je s pomo\u0107u kojega se \u0161alju upiti bazama podatka i informacijskim sustavima.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– SQL (Structured Query Language<\/span>) pripada skupini neproceduralnih upitnih\u00a0jezika\u00a0i slu\u017ei za dohvat, promjenu, dodavanje i brisanje podataka te za oblikovanje strukture podataka unutar relacijskih baza podataka.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Nau\u010dite strukturirani upitni jezik da biste mogli kreirati tablice u okviru baza podataka, dodavati i uklanjati podatke, pretra\u017eivati podatke i mijenjati karakteristike sustava.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Kakav je upitni jezik?<\/span> neproceduralan, strukturiran <\/span><\/span><\/p>\n

\u0160to se s upitnim jezikom mo\u017ee?<\/span> nau\u010diti ga<\/span><\/span><\/p>\n

U vezi s upitnim jezikom spominje se:<\/span> baza podataka, SQL<\/span><\/span><\/p>\n

znakovni jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Znakovni jezik sustav je vizualnih znakova koji, uz pomo\u0107 posebnog polo\u017eaja (oblika \u0161ake), orijentacije, polo\u017eaja i smjera pokreta ruke, tvore koncept odnosno smisao rije\u010di.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Da bi pomogle u ostvarivanju ovoga prava, dr\u017eave potpisnice poduzet \u0107e odgovaraju\u0107e mjere za zapo\u0161ljavanje nastavnika, uklju\u010duju\u0107i nastavnike s invaliditetom koji znaju znakovni jezik i Brailleevo pismo i obu\u010dit \u0107e stru\u010dnjake i osoblje koje radi na svim razinama obrazovanja.<\/span><\/p>\n

Nau\u010di slova znakovnoga jezika: <\/span> http:\/\/ihjj.hr\/znakovni\/<\/a><\/span><\/p>\n

5<\/span> Jezik je na\u010din izra\u017eavanja.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Ovaj nagla\u0161eno jezikotvoran autor pi\u0161e biranim jezikom i stilom, a u poeziji i prozi zanimaju ga bitna pitanja \u010dovjekove egzistencije u prostoru i vremenu.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Ljubav i seksualna privla\u010dnost teme su koje su stolje\u0107ima bile tabu te se o njima u pro\u0161losti govorilo probranim jezikom unutar lijepe knji\u017eevnosti, a danas \u010desto jezikom koji ugro\u017eava do\u017eivljaj prave romanti\u010dne ljubavi.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Najve\u0107i su neprijatelji kratke pri\u010de neuvjerljiv razlog, banalnost, blijedi protagonisti i lo\u0161 jezik… i \u2013 da \u2013 pri\u010de objavljene tijekom pro\u0161le serije (koje sam pa\u017eljivo i\u0161\u010ditao, bez obzira na \u201ekomatoznu\u201d prvu re\u010denicu: umirovljenicima je ponekad dosadno) umio bih ocijeniti.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Kakav je jezik?<\/span> biran, lo\u0161, odabran, probran<\/span><\/span><\/p>\n

\u017eenski jezik<\/span><\/span><\/p>\n

\u017denski jezik na\u010din je izra\u017eavanja i komunikacije svojstven \u017eenama. <\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Cilj je ovoga teksta prikaz problematike postojanja ne\u010dega \u0161to bi se moglo nazvati \u017eenskim jezikom (lingvisti\u010dki interes), a s druge strane, u domeni knji\u017eevnosti, osvrt na fenomen \u017eenskoga pisma, pri \u010demu valja odmah naglasiti da nije mogu\u0107e sve tekstove iz pera \u017eenskih autora svrstati u ovu kategoriju.<\/span><\/p>\n

6<\/span> pren.<\/span> Jezik je ono \u0161to oblikom podsje\u0107a na istoimeni mi\u0161i\u0107ni organ u ustima.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Jezik cipele mora biti oblikovan anatomski i mora biti podstavljen mre\u017eastom pjenom.<\/span><\/p>\n

frazem: biti brz na jeziku<\/span><\/span><\/p>\n

Biti brz na jeziku zna\u010di biti brzoplet, govoriti bez prethodnoga razmi\u0161ljanja.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Nova je go\u0161\u0107a tako\u0111er neobi\u010dno vrckasta, energi\u010dna, nasmije\u0161ena, vedra, puna \u017eivotnog duha, blagoglagoljiva i brza na jeziku.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Svi su brzi na jeziku kad treba osuditi prave navija\u010de, a 90 % ljudi kad ih ponese alkohol i masa pona\u0161alo bi se agresivno.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Ne bih rekao ni da sam bahat ni da sam prepotentan. Naprosto znam biti brz na jeziku \u2013 volim igru rije\u010dima i volim poklopiti nekoga dobrom \u0161alom ili dobrim argumentom.<\/span><\/p>\n

frazem: dr\u017eati jezik za zubima<\/span><\/span><\/p>\n

Dr\u017eati jezik za zubima zna\u010di \u0161utjeti, biti suzdr\u017ean u govoru.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Lako je psovati, lako je pona\u0161ati se kao djeli\u0107 razjarene mase, ali te\u0161ko je imati svoju individualnost. Te\u0161ko je dr\u017eati jezik za zubima, te\u0161ko je po\u0161tovati neistomi\u0161ljenika.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– \u017dene te\u0161ko dr\u017ee jezik za zubima kada saznaju ne\u0161to \u0161to bi trebalo ostati u povjerenju.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Znam, bilo bi bolje da sam \u0161utjela, ali naj\u010de\u0161\u0107e i poku\u0161avam dr\u017eati jezik za zubima kad kolegice bez djece sole kako bi one ovo ili ono, ili kako je najbolje ovako ili onako.<\/span><\/p>\n

frazem: govori sto (deset i sl.) jezika<\/span><\/span><\/p>\n

(\u0161to)<\/span> Govori sto (deset i sl.) jezika \u0161to zna\u010di da je \u0161to vrlo ukusno \/ob. o jelu\/.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Ne ka\u017ee se bezveze da dobro i\u0107e govori sto jezika, a svi se svode uglavnom na komplimente kuharu.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– To je ne\u0161to najbolje \u0161to sam u \u017eivotu probao. Nakon toga po\u017eeli\u0161 zauvijek jesti u tom restoranu. Spiza govori deset jezika, a i doma\u0107ini su ugodni i veseli ljudi.<\/span><\/p>\n

frazem: imati dug (duga\u010dak) jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Imati dug (duga\u010dak) jezik zna\u010di previ\u0161e pri\u010dati, biti brbljav.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Jagger je Timesu izjavio da Richards ima dugi jezik i da se voli praviti va\u017ean, ali da ga to ne smeta. Dodao je da imaju dobar odnos dok rade te jedan drugom poma\u017eu kad je potrebno.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Kod mene nema favoriziranja odre\u0111enih igra\u010da, nego igraju najbolji. Tako\u0111er, nepotkupljiv sam i imam dug jezik, a to mi ponekad odma\u017ee.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Ljuta sam na sebe \u0161to nisam znala imati duga\u010dki jezik kao sada i sve lijepo postaviti kako je trebalo biti. <\/span><\/p>\n

frazem: imati jezik kao krava rep<\/span><\/span><\/p>\n

Imati jezik kao krava rep zna\u010di previ\u0161e pri\u010dati, biti brbljav.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– On je bio bez dlake na jeziku, ali nije lupetao sva\u0161ta; nije bio poput one saborske zastupnice koja je jednom rekla da ima jezik kao krava rep. Ivan je govorio samo ono \u0161to je trebalo re\u0107i i kad je trebalo, a \u0161utio je kad je trebalo \u0161utjeti.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Koliko nije valjao onaj sustav, tako ni ovaj se ne mo\u017ee pohvaliti. Prije nisi smio sva\u0161ta raditi i pri\u010dati, a sada se sve radi samo ne radi \u0161to treba, a jezik k’o u krave rep.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Poznata pjeva\u010dica, kolumnistica i biv\u0161a pratilja Miss Hrvatske An\u0111a Mari\u0107 u Ljubljani je ugostila Josipu Pavi\u010di\u0107. Za sebe ka\u017ee da ima jezik kao krava rep a Josipi je otkrila za\u0161to je suprug uzeo njezino prezime, za\u0161to na vjen\u010danju nije pila, te vole li Slovenci Hrvatice.<\/span><\/p>\n

frazem: imati o\u0161tar jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Imati o\u0161tar jezik zna\u010di govoriti britko ili bez uvijanja, biti neugodan prema sugovorniku.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Prorok mo\u017ee povremeno imati o\u0161tar jezik. Jer njegov je zada\u0107a prigovarati vremenu i narodu koji je skrenuo s puta, a ponekad i pozivati na savjest slabog i sporog vo\u0111e.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Uspjela se ve\u0107 prvog dana zaka\u010diti s jednom od natjecateljica, pokazuju\u0107i koliko ima o\u0161tar jezik. <\/span><\/p>\n

frazem: jezik je br\u017ei od pameti<\/span><\/span><\/p>\n

(komu)<\/span> Jezik je br\u017ei od pameti komu zna\u010di da je tko brzoplet, da govori brzo i bez razmi\u0161ljanja.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Svi poznajemo ljude koji su nepromi\u0161ljeni i za koje se ka\u017ee da im je jezik br\u017ei od pameti. Takve osobe obi\u010dno nisu zlonamjerne, ali svojim postupcima i izjavama mogu nanijeti \u0161tetu sebi i drugima.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Moj je jezik br\u017ei od pameti. Zato mi \u010desto izlete rije\u010di koje nakon promi\u0161ljanja ne bih izgovorio. Malo sam trenirao i vje\u017ebao, sad mi ve\u0107 uspijeva zadr\u017eati jezik za zubima. <\/span><\/p>\n

frazem: jezik za zube<!><\/span><\/span><\/p>\n

Jezik za zube<!> zna\u010di \u0161uti!, \u0161utite!, ne smije\u0161 (ne smijete) govoriti!, ni rije\u010di <vi\u0161e>!<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Nakon svih tvojiih idiotarija trebao bih ti opaliti \u0161amar\u010dinu i poslati te doma, ali ajde bit \u0107u pristojan pa ti \u0161aljem podatke, a ti jezik za zube i budi dobar pa na spavanje.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Ne gun\u0111ajte oko dosadnih poslova \u2013 nitko ih ne voli, ali shvatite \u2013 vi ste najni\u017ei u hijerarhiji, a te poslove netko mora odraditi. Zato, jezik za zube, odradite te poslove najbolje \u0161to mo\u017eete.<\/span><\/p>\n

frazem: lomiti jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Lomiti jezik zna\u010di te\u0161ko izgovarati neke rije\u010di, mu\u010diti se izgovaraju\u0107i rije\u010di.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Ja sam imala sre\u0107e po tom pitanju i volim ime koje su mi nadjenuli. Manje vi\u0161e, izgovora se svugdje po svijetu sli\u010dno i stranci ne lome jezik dok ga izgovaraju.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Kad sam bio u osnovnoj \u0161koli, uvijek sam \u010ditao dodatne \u010dlanke na satovima geografije, izgovarao mjesta na kojima bi se i odraslima lomio jezik, ali ne i meni.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– \u0160vedski reprezentativac na \u010dijem prezimenu sportski komentatori lome jezik priznao je kako je jako srame\u017eljiv, ali se za honorar od 250.000 funti brzo pristao slikati u Kleinovim ga\u0107ama.<\/span><\/p>\n

frazem: mlatiti jezikom<\/span><\/span><\/p>\n

Mlatiti jezikom zna\u010di previ\u0161e govoriti, brbljati, govoriti nekontrolirano.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Lako je mlatiti jezikom, ovo je ozbiljna izjava.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Svi znamo da je lak\u0161e \u201emesti\u201d pred tu\u0111im vratima i da ljudi moraju mlatiti jezikom, ali \u0161to je previ\u0161e – previ\u0161e je.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Trebao si se dokazati na terenu, a ne mlatiti jezikom po novinama.<\/span><\/p>\n

frazem: na\u0107i zajedni\u010dki jezik<\/span><\/span><\/p>\n

(s kim)<\/span> Na\u0107i zajedni\u010dki jezik s kim zna\u010di uzajamno se razumjeti, mo\u0107i mirno razgovarati.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Na\u0161li smo zajedni\u010dki jezik s HZZO-om, u sustavu smo financiranja, pa je normalno da odgovaramo i radimo po svim uzusima koje postavljaju pravila i zakoni resornog ministarstva i HZZO-a. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Na\u0161li smo zajedni\u010dki jezik s tvrtkom koja tehni\u010dki provodi odluke.<\/span><\/p>\n

frazem: navrh jezika je<\/span><\/span><\/p>\n

(komu \u0161to)<\/span> Navrh jezika je komu \u0161to zna\u010di da se ne mo\u017ee tko trenuta\u010dno sjetiti \u010dega.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– E, navrh mi je jezika kako se to tada zvalo, imalo je \u017eutu naljepnicu i neka djevoj\u010dica je bila nacrtana na tome.<\/span><\/p>\n

frazem: plete se jezik<\/span><\/span><\/p>\n

(komu)<\/span> Plete se jezik komu zna\u010di da tko govori nerazgovjetno ili nesigurno pod utjecajem alkohola ili od uzbu\u0111enja.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– I tako potpuno gube mo\u0107 rasu\u0111ivanja nakon 2 fla\u0161e vina. Jezik se plete, razgovor se vodi na nadasve intelektualnoj razini poput \u201ekako se ka\u017ee sova na vel\u0161kom\u201d (tylluan<\/span>, wyll<\/span>, gwdihw<\/span>); pa o Redu Kenu (gradona\u010delniku Livingstoneu); pa o, surprise<\/span>, surprise<\/span>, podzemnoj (ni za \u017eivu glavu ne sjedajte na Circle Line).<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Filozofija vina<\/span> vrhunska je knjiga koja vas kroz tekst polagano dovodi u alkoholizirano stanje, a da vi to ni ne primijetite. Jednom kad shvatite efekt Filozofije vina<\/span>, ve\u0107 ste pripiti, plete vam se jezik i osje\u0107ate se ugodno. <\/span><\/p>\n

frazem: povu\u0107i za jezik<\/span><\/span><\/p>\n

(koga)<\/span> Povu\u0107i koga za jezik zna\u010di navesti koga da progovori, izazvati koga da ka\u017ee i ono \u0161to nije namjeravao.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Nikad nigdje ne komentiram i ne pi\u0161em, ali na ovom blogu me uvijek netko povu\u010de za jezik.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, kada su ga povukli za jezik, priop\u0107ilo je javnosti da \u0107e pokrenuti istragu samo ako tko podnese kaznenu prijavu.<\/span><\/p>\n

frazem: pregristi jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Pregristi jezik zna\u010di re\u0107i \u0161to i odmah se pokajati, sustegnuti se od daljnjeg govora.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Koliko puta ste se na\u0161li u situaciji da ste pregrizli jezik te svoje \u017eelje i stavove zadr\u017eali za sebe? <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Od malih nogu mu\u0161karci te kulture u\u010deni su otpornosti, obrascu pregrizi jezik i ne \u017eali se.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– I ja imam sli\u010dan problem s doziranjem informacija o sebi. Vi\u0161e puta sam pregrizla jezik i polako otvarala karte. <\/span><\/p>\n

frazem: razvezao se jezik<\/span><\/span><\/p>\n

(komu)<\/span> Razvezao se jezik komu zna\u010di da je tko po\u010deo mnogo ili op\u0161irno govoriti.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Cijelo je vrijeme \u0161utio, tek kad je \u010duo da sam sve\u0107enik, razvezao mu se jezik i po\u010deo mi je pri\u010dati o svojoj bolesti. <\/span><\/p>\n

frazem: svrbi jezik<\/span><\/span><\/p>\n

(koga)<\/span> Svrbi jezik koga zna\u010di da je komu te\u0161ko \u0161utjeti, da bi tko htio progovoriti, da tko vi\u0161e ne \u017eeli tajiti \u0161to.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Svrbi me jezik da napi\u0161em ne\u0161to o \u010dovjeku kojeg ovdje proziva\u0161, o njegovoj razini edukacije i stru\u010dnosti te o \u010dinjenici da nitko nije dobio otkaz kako bi on mogao \u201eeksperimentirati\u201d, ali ne\u0107u ni\u0161ta napisati jer \u0107e nai\u0107i neki pametnjakovi\u0107 i u potpunosti izvrnuti kontekst i \u010dinjenice.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Ponekad je pametnije i pre\u0161utjeti koju informaciju osobama koje vas intervjuiraju, bez obzira na to koliko vas \u00absvrbi jezik\u00bb.<\/span><\/p>\n

frazem: zavezati jezik<\/span><\/span><\/p>\n

Zavezati jezik zna\u010di \u0161utjeti, ne govoriti.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Ka\u017eem mu da, ako ve\u0107 ne mo\u017ee zavezati jezik (\u0161to mu najtoplije preporu\u010dujem), neka pri\u010da malo ti\u0161e.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Ponekad je bolje zavezati jezik kako se stvari ne bi razvijale u negativnom smjeru.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– U na\u0161emu razredu svi su brbljavi i nitko ne mo\u017ee zavezati jezik.<\/span><\/p>\n

frazem: zavezati jezik<\/span><\/span><\/p>\n

(komu)<\/span> Zavezati jezik komu zna\u010di u\u0161utkati koga, oduzeti komu rije\u010d, zabraniti komu da nesputano govori.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Retrogradni Merkur mo\u017ee ti poprili\u010dno zavezati jezik i uzrokovati da bude\u0161 krivo shva\u0107ena.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Gdje su ti branitelji, tko im je uzeo duh, tko im je odnio du\u0161u, tko im je zavezao jezik, ako su mogli davati svoj \u017eivot za domovinu, zar ne mogu dignuti bar svoj glas?<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Njegova velika doza samouvjerenosti i odlu\u010dnosti brzo nam je zavezala jezike i odgnala lo\u0161e misli, tako da smo beskompromisno nastavili hod.<\/span><\/p>\n

frazem: zli jezici<\/span><\/span><\/p>\n

Zli jezici zlobni su ljudi, ljudi koji druge ogovaraju ili ih kleve\u0107u.<\/span><\/span> <\/span><\/span><\/p>\n

– Nekada su kritike bile opravdane a nekada su bile samo zli jezici ljubomornih konkurenata. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

– Neki su govorili da je borba sa Sappom bila namje\u0161tena, no to su la\u017ei i zli jezici.<\/span><\/p>\n

TVORENICE: <\/a>jezi\u010dac<\/a>, <\/span>jezi\u010dak<\/a>, <\/span>jezi\u010dast<\/a>, <\/span>jezi\u010dav<\/a>, <\/span>jezi\u010dni<\/a>, <\/span>jezikoslovlje<\/a><\/span><\/p>\n

Struna: <\/span> http:\/\/struna.ihjj.hr\/search-do\/?q=jezik&naziv=1&polje=0#container<\/a><\/span><\/p>\n

Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: <\/span> http:\/\/ihjj.hr\/kolokacije\/search\/?q=jezik<\/a><\/span><\/p>\n