Rezultati pretraživanja za: posjedovati

  • pósjedovati

    gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. pósjedujēm, 3. l. mn. pósjedujū, imp. pósjedūj, aor. pósjedovah, imperf. pósjedovāh, prid. r. pósjedovao, prid. t. pósjedovān 1. biti vlasnikom kakve imovine ili vrijednosti [~ imanje; ~ kuću]; sin. imati 2. v. imati

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga