Rezultati pretraživanja za: protusloviti

  • protuslòviti

    gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. protùslovīm, 3. l. mn. protùslovē, imp. protuslòvi, aor. protuslòvih, imperf. protùslovljāh, prid. r. protuslòvio〉 izražavati ili zauzimati suprotno mišljenje ili gledište, protiviti se ili suprotstavljati se komu ili čemu [~ čijim tvrdnjama; ~ učitelju]; sin. proturječiti

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga