Rezultati pretraživanja za: spuštati

  • spúštati

    gl. nesvrš. prijel. prez. 1. l. jd. spȗštām, 3. l. mn. spúštajū, imp. spȗštāj, aor. spúštah, imperf. spȗštāh, prid. r. spúštao, prid. t. spȗštān 1. pomicati, premještati što s višega na niži položaj [~ knjigu s police]; sin. skidati; ant. dignuti, podignuti; vidski parnjak: spustiti 2. pomicati, premještati što iz uspravnoga u vodoravan ili prema vodoravnomu položaju [~ brklju]; ant. dignuti, podignuti; vidski parnjak: spustiti 3. činiti da što poprimi manju visinu ili vrijednost [~ cijenu; ~ plaću; ~ temperaturu]; sin. snizivati, snižavati; ant. dizati, podizati, povisivati; vidski parnjak: spustiti • spúštati se povr. 1. premještati se s višega na niži položaj, s višega na niže mjesto [~ sa stolca]; sin. silaziti; ant. dizati se v. pod dizati, podizati se v. pod podizati, penjati se, uspinjati se; vidski parnjak: spustiti se v. pod spustiti 2. 3. l. a. postajati nižim [Temperatura se spušta.; Voda se spušta.]; sin. snizivati se v. pod snizivati; ant. dizati se v. pod dizati, podizati se v. pod podizati, povisivati se v. pod povisivati, rasti; vidski parnjak: spustiti se v. pod spustiti b. postupno nastajati [Magla se spušta na grad.]; vidski parnjak: spustiti se v. pod spustiti 3. biti koso položen, protezati se od višega do nižega mjesta [Južna se strana brda spušta.; Kosa mu se spušta na čelo.]

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga