jèzik jezik 
im. m. (G jèzika, DL jèziku, A jèzik, I jèzikom; mn. N jèzici, G jȅzīkā, DLI jèzicima, A jèzike)
1 anat. Jezik je pokretljivi mišićni organ u ustima koji služi za određivanje okusa i opipa, žvakanje, sisanje i gutanje hrane.
– Otečenost sluznica, svrbež očiju, nosa i usta česti su simptomi, kao i oticanje usana i jezika, što može dovesti do otežanog disanja i gutanja
– I odmah se dosjeti da ta zmija pod jezikom nosi dragi kamen, a kad netko taj kamen ugrabi sve što pomisli dogodi mu se onako kako želi.
Kakav je jezik? bolan, isplažen, natečen, otečen, suh
Što se s jezikom može? držati ga za zubima pren., plaziti ga, pregristi ga pren.
U vezi s jezikom spominje se: bolest, infekcija, karcinom, rak, upala; baza, vrh
2 Jezik je pokretljivi mišićni organ u ustima koji služi za oblikovanje glasova.
– Ovaj model zapravo ne koristi softver nego niz mehaničkih organa nalik ljudskima koji su zaduženi za fonaciju, odnosno korištenje dijelova tijela da bi se stvorio glas, primjerice umjetne vokalne tetive te jezik i usne koji su izrađeni od silikona.
– Neandertalci su imali vrlo tijesnu usnu šupljinu, pa im jezik nije imao dovoljno mjesta za finije oblikovanje glasova.
3 ling. Jezik je apstraktan sustav glasovnih znakova s pomoću kojega se ljudi sporazumijevaju.
– Gradivo starijeg razdoblja pisano je pretežito latinskim, talijanskim, a ponešto i hrvatskim jezikom.
Kakav je jezik? drugi, ini, književni, materinski, srodan (drugomu jeziku), standardni, strani, svjetski; engleski, francuski, hrvatski, latinski, njemački, talijanski
Što jezik može? izumrijeti, rasprostraniti se
Što se s jezikom može? govoriti ga, govoriti njime, koristiti se njime, (ne) razumjeti ga, studirati ga, učiti ga, (ne) zaboraviti ga
afroazijski jezici
Afroazijski jezici jezična su porodica koja obuhvaća jezike koji se govore u sjevernoj Africi i jugozapadnoj Aziji.
– Afroazijski jezici porodica su jezika koju čine nekih 240 jezika, koje govori 285 milijuna govornika širom Sjeverne i Istočne Afrike, Sahela i Jugozapadne Azije.
anatolijski jezici
Anatolijski jezici grana su indoeuropske jezične porodice koja je obuhvaćala izumrle jezike koji su se govorili u Maloj Aziji.
– Anatolijski jezici najvjerojatnije su se odcijepili od drugih indoeuropskih jezika prije ostalih, pa nemaju nekih karakteristika koje ostali imaju (kao što je sustav triju rodova).
austroazijski jezici
Austroazijski jezici jezična su porodica koja obuhvaća jezike koji se govore u Australiji i jugoistočnoj Aziji.
– Austroazijski jezici, velika jezična porodica iz južne Azije koja obuhvaća 169 jezika, a podijeljena je na dvije glavne grane, Mon-Khmer i Munda.
austronezijski jezici
Austronezijski jezici jezična su porodica koja obuhvaća jezike koji se govore na području Austronezije.
– austronezijski jezici (malajskopolinezijski jezici), porodica jezika (dio austričke natporodice) s jezicima na Malajskom arhipelagu i na Filipinima, na Malaki i u južnom dijelu Indokine, na Tajvanu te po Oceaniji i na Madagaskaru.
baltički jezici
Balitički jezici jezici su baltoslavenske grane indoeuropske jezične porodice kojima se govori u Litvi i Latviji.
– baltički jezici (baltijski), skupina unutar indoeuropskih jezika; u njoj su današnji jezici litavski i letonski te pruski (staropruski), koji je izumro u XVI. stoljeću.
baltoslavenski jezici
Baltoslavenski jezici grana su indoeuropske jezične porodice koja obuhvaća jezike kojima se govori na Baltiku u istočnoj, jugoistočnoj i srednjoj Europi te u sjevernoj Aziji.
– U ovom su članku prikupljene i analizirane riječi posvjedočene u baltoslavenskim jezicima bez jasne indoeuropske etimologije, koje po jasno definiranim kriterijima mogu biti posuđenice iz nekoga supstratnog jezika (pripadaju određenim semantičkim poljima, pokazuju neobične tvorbene osobitosti itd.).
berberski jezici
Berberski jezici grana su afroazijske jezične porodice koja obuhvaća većinu jezika starosjedilaca sjeverne Afrike.
– Za berberske jezike, jednako kao i semitske, karakteristični su trokonsonantni korijeni, ali ima mnogo i dvokonsonantnih.
dravidski jezici
Dravidski jezici jezična su porodica koja obuhvaća jezike starosjedilaca Indijskoga potkontinenta.
– Gotovo svi jezici indijskoga potkontinenta imaju rod (i ie. i dravidski), roda nema samo izdvojeni dravidski jezik brahui.
germanski jezici
Germanski jezici grana su indoeuropske jezične porodice koja obuhvaća izumrli gotski jezik te jezike kojima se govori u zapadnoj, srednjoj i sjevernoj Europi.
– Germanski jezici poput njemačkog, engleskog ili skandinavskih jezika mogli bi vas nešto više namučiti iako pripadaju istoj, indoeuropskoj skupini jezika.
hamitski jezici
Hamitski jezici grana su afroazijske jezične porodice kojoj pripadaju jezici starosjedilaca sjeverne Afrike.
– Hamitski jezici naziv je koji se u starijoj literaturi upotrebljavao za berberske, egipatske i kušitske jezike, pa se zbog toga jezična porodica nazivala semitskohamitskom, u suvremeno vrijeme preimenovana u afrazijska jezična porodica.
indoeuropski jezici
Indoeuropski jezici jedna su od najproširenijih jezičnih porodica koja obuhvaća gotovo sve jezike u Europi i veći broj jezika u jugozapadnoj Aziji.
– Jezičnom porodicom nazivamo skupinu jezika za koje se može dokazati da su se razvili iz istoga (pra)jezika; to su npr. slavenski jezici (hrvatski, slovenski, češki, ruski itd.), koji su se svi razvili iz praslavenskoga jezika ili indoeuropski jezici (slavenski jezici; germanski jezici – engleski, njemački itd.; romanski jezici – talijanski, francuski itd.), koji su se razvili iz praindoeuropskoga.
indoiranski jezici
Indoiranski jezici grana su indoeuropske jezične porodice koja obuhvaća jezike koji se govore na Srednjemu istoku i na Indijskome potkontinentu.
– Prema njihovim zaključcima praočevi indoeuropskih jezika bili su anatolijski, iz kojih su potom s vremenom nastali baltoslavenski, odnosno indoiranski jezici.
italski jezici
Italski jezici grana su indoeuropske jezične porodice koja obuhvaća izumrle jezike koji su se govorili na Apeninskome poluotoku i današnje romanske jezike.
– Za italske jezike temeljna su literatura priručnici Carla D. Bucka (1905.) i Emila Vettera (1953.).
jezik davalac
Jezik davalac jezik je iz kojega drugi jezik posuđuje koju riječ ili izraz.
– Ako jezik primalac posudi iz jezika davaoca neki leksem pa ga nakon nekoga vremena jezik davalac posudi natrag, govorimo o kružnome posuđivanju.
• Kad je riječ o imenicama kojima se označuje živi vršitelj radnje, u hrvatskome se standardnom jeziku prednost daje imenicama tvorenima sufiksom -telj pred imenicama tvorenima sufiksom -lac. To pravilo ne vrijedi kad je riječ o čemu neživome ili apstraktnome, pa je stoga bolje upotrebljavati naziv jezik davalac ili jezik primalac nego naziv jezik davatelj ili jezik primatelj.
ANTONIM: jezik jezik primalac :1
jezik primalac
Jezik primalac jezik je koji posuđuje koju riječ ili izraz iz drugoga jezika.
– Ako jezik primalac preuzme jezičnu jedinicu izravno iz jezika davaoca govorimo o izravnome posuđivanju.
• Kad je riječ o imenicama kojima se označuje živi vršitelj radnje, u hrvatskome se standardnom jeziku prednost daje imenicama tvorenima sufiksom -telj pred imenicama tvorenima sufiksom -lac. To pravilo ne vrijedi kad je riječ o čemu neživome ili apstraktnome, pa je stoga bolje upotrebljavati naziv jezik davalac ili jezik primalac nego naziv jezik davatelj ili jezik primatelj.
ANTONIM: jezik jezik davalac :1
keltski jezici
Keltski jezici grana su indoeuropske jezične porodice koja je obuhvaćala izumrle jezike kojima se govorilo i pisalo u Britaniji, Španjolskoj, zapadnoj i srednjoj Europi u Maloj Aziji, a kojima se danas govori u Irskoj, Ujedinjenome Kraljevstvu i Francuskoj.
– Keltski jezici jezici su potekli od protokeltskog ili običnog keltskog, jedne grane veće zajednice indoeuropskih jezika.
kreolski jezik
Kreolski jezik jezik je koji je potekao od pidžina i postao čijim materinskim jezikom.
– Profesor Andrijašević upozorio je da pidžine treba razlikovati od kreolskih jezika: pidžin bi bio idiom koji služi za sporazumijevanje među govornicima koji nemaju isti materinski jezik, a kreolski jezik u osnovi je također pidžin, no koji je s vremenom određenoj skupini govornika postao materinskim.
materinski jezik
Materinski jezik jezik je koji je dijete prvo usvojilo, najčešće od majke.
– Jesmo li doista svjesni činjenice da je materinski jezik blago prema kojemu se svaki čovjek mora odnositi i s ljubavi i s poštovanjem?
• U hrvatskome standardnom jeziku bolje je upotrebljavati naziv materinski jezik nego rjeđi i stilski obilježen naziv materinji jezik. Prednost se nazivu materinski jezik daje temeljem činjenice da je tvorba sufiksom -inji u hrvatskome jeziku razmjerno rijetka. Iz istoga se razloga, primjerice, prednost daje pridjevu uskrsni pred pridjevom uskršnji.
međunarodni jezik
Međunarodni jezik izmišljeni je jezik namijenjen sporazumijevanju govornika različitih jezika.
– Esperanto je logičan i jednostavan međunarodni jezik stvoren da bi olakšao i demokratizirao komunikaciju među ljudima različitih govornih sredina i kultura.
mongolski jezici
Mongolski jezici jezična su porodica koja obuhvaća jezike koji se govore u Mongoliji, Afganistanu, Prikavkazju i južnoj Rusiji.
– Mongolski jezici nekada su svrstavani u skupinu uralo-altajskih, ali sada se promatraju kao posebna skupina.
nilosaharski jezici
Nilosaharski jezici jezična su porodica koja obuhvaća jezike koji se govore u Sahari i području uz rijeku Nil.
– Nilosaharski jezici dijele mnoga obilježja s nigersko-kordofanskim jezicima.
praslavenski jezik
Praslavenski jezik prajezik je iz kojega su se razvili svi slavenski jezici.
– Ova gramatika hrvatskoga jezika razlikuje se od većine poredbenopovijesnih gramatika drugih slavenskih jezika po tome što joj se u opisu kao ishodište pretpostavlja indoeuropski prajezik, a ne samo praslavenski jezik.
– Napominje da ime Juraj ne potječe iz praslavenskoga jezika, već je nastalo preuzimanjem grčkog imena Georgios.
romanski jezici
Romanski jezici jezici su koji su se razvili iz latinskoga.
– Romanski jezici (također poznati i kao novolatinski jezici) podskupina su italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv. vulgarnog latinskog.
semitski jezici
Semitski jezici grana su afroazijske jezične porodice koja obuhvaća arapski i hebrejski te mnoge jezike koji se govore u sjevernoj Africi i na Bliskome istoku.
– Arapski jezik pripada južnom ogranku semitskih jezika i afroazijskoj porodici jezika.
sinotibetski jezici
Sinotibetski jezici jedna su od najproširenijih jezičnih porodica koja obuhvaća kineski jezik i mnoge jezike u srednjoj i jugoistočnoj Aziji.
– Sinotibetski jezici govore se u Indiji, uglavnom u indijskom himalajskom pojasu.
slavenski jezici
Slavenski jezici jezici su baltoslavenske grane indoeuropske jezične porodice kojima se govori u istočnoj, jugoistočnoj i srednjoj Europi te u sjevernoj Aziji.
– Jezična porodica može se dijeliti na više potporodica kao npr.: poljski i slovački su zapadnoslavenski jezici, potom spadaju u podskupinu slavenskih jezika, a oni su grana indoeuropske porodice.
standardni jezik
Standardni jezik sustav je uređen svjesnom, planskom normom, tj. pravilima koja sadržavaju pravopis i gramatiku te popis riječi koji se nalazi u normativnome rječniku.
– Hrvatski jezik obuhvaća standardni jezik te sve narodne govore kojima se služe Hrvati.
staroslavenski jezik
Staroslavenski jezik najstariji je slavenski književni jezik koji pripada južnoslavenskim jezicima, zbog svoje je starine najbliži praslavenskomu, a sačuvan je uglavnom u crkvenim tekstovima.
– Godine 1906. u lijepoj neoklasičnoj zgradi na velološinjskoj rivi otvoren je Narodni dom, u kojem su se okupljali hrvatski domoljubi, sljednici onih koji su se početkom 19. stoljeća izborili za potvrdu stoljetnog prava na staroslavenski jezik u crkvi i onih koji su prvi na kvarnerskim otocima uspjeli osnovati Hrvatsku čitaonicu 1867. godine.
– Do godine 1870. u ovoj župi misa se pjevala na latinskom jeziku, a poslije te godine, kad je Biskupski ordinarijat izdao dozvolu da se misa može pjevati na staroslavenskom jeziku, pjevalo se na staroslavenskom.
U imenima: Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo
Koordinacija: glagoljica i staroslavenski jezik, staroslavenski i crkvenoslavenski jezik, staroslavenski i latinski jezik, staroslavenski i narodni jezik; staroslavenski ili crkvenoslavenski jezik
tibetski jezik
Tibetski jezik narodni je jezik Tibetanaca.
– Tibetski jezik svrstava se u tibetsko-burmanski ogranak karensko-tibetske skupine sinotibetskih jezika.
toharski jezici
Toharski jezici grana su indoeuropske jezične porodice koja je obuhvaćala izumrle jezike koji su se govorili i pisali u kineskome Turkestanu.
– Uz još uvijek žive indoeuropske jezike određeni je dio indoeuropskih jezika izumro, kao što su toharski, nešili/hetitski, luvijsi, trački, pojedini ilirski i italski govori.
turkijski jezici
Turkijski jezici jezična su porodica koja obuhvaća turski i neke srednjoazijske jezike.
– Turkijski jezici aglutinativni su jezici i pokazuju samoglasničku harmoniju.
ugrofinski jezici
Ugrofinski jezici grana su uralske jezične porodice, koja obuhvaća veći broj jezika koji se govore u dijelu Rusiji, Estoniji i Mađarskoj.
– Mađarski je ugrofinski jezik uralske jezične porodice, dok hrvatski spada u slavenske jezike indoeuropske jezične porodice.
umjetni jezik
Umjetni jezik jezik je čija gramatička i leksička obilježja nisu stvorena prirodnim putem nego su svjesno planirana.
– Esperanto, najpoznatiji i najuspješniji umjetni jezik na svijetu stvoren je u Poljskoj krajem 19. stoljeća.
uralski jezici
Uralski jezici jezična su porodica koja obuhvaća veći broj jezika koji se govore u Rusiji, na Baltiku i u Mađarskoj.
– Uralski su jezici najvjerojatnije potekli od drevnoga hazarskog pidžina koji se razvio oko hazarskih trgovačkih postaja i uz hazarske trgovinske putove.
4 Jezik je apstraktan sustav znakova s pomoću kojega se ljudi sporazumijevaju.
– Predstavit ćemo znakovni jezik, koji je prirodni jezik gluhih osoba.
programski jezik
inform. Programski jezik skup je simbola i pravila njihova slaganja namijenjen pisanju računalnih programa.
– Namijenjena prvenstveno biolozima/bioinformatičarima koji su savladali osnove Perla, knjiga Mastering Perl for Bioinformatics uvodi vas dublje u tajne programskog jezika i otkriva još neke njegove moguće primjene.
– Računalne programe pišu stručnjaci koji se zovu programeri; pritom se koriste nekim od programskih jezika koje računalo razumije i programskim naredbama koje računalo može izvršiti.
Kakav je programski jezik? jednostavan, moćan, moderan, napredan, popularan, specifičan, strukturiran, univerzalan; funkcijski, grafički, objektni, omiljen, (objektno) orijentiran, proceduralan, računalni, skriptni
Koordinacija: programski jezik i alat, programski jezik i baza podataka; programski jezik i platforma (za razvoj softvera); programski jezik ili alat
upitni jezik
inform. Upitni jezik jezik je s pomoću kojega se šalju upiti bazama podatka i informacijskim sustavima.
– SQL (Structured Query Language) pripada skupini neproceduralnih upitnih jezika i služi za dohvat, promjenu, dodavanje i brisanje podataka te za oblikovanje strukture podataka unutar relacijskih baza podataka.
– Naučite strukturirani upitni jezik da biste mogli kreirati tablice u okviru baza podataka, dodavati i uklanjati podatke, pretraživati podatke i mijenjati karakteristike sustava.
Kakav je upitni jezik? neproceduralan, strukturiran
Što se s upitnim jezikom može? naučiti ga
U vezi s upitnim jezikom spominje se: baza podataka, SQL
znakovni jezik
Znakovni jezik sustav je vizualnih znakova koji, uz pomoć posebnog položaja (oblika šake), orijentacije, položaja i smjera pokreta ruke, tvore koncept odnosno smisao riječi.
– Da bi pomogle u ostvarivanju ovoga prava, države potpisnice poduzet će odgovarajuće mjere za zapošljavanje nastavnika, uključujući nastavnike s invaliditetom koji znaju znakovni jezik i Brailleevo pismo i obučit će stručnjake i osoblje koje radi na svim razinama obrazovanja.
Nauči slova znakovnoga jezika: http://ihjj.hr/znakovni/
5 Jezik je način izražavanja.
– Ovaj naglašeno jezikotvoran autor piše biranim jezikom i stilom, a u poeziji i prozi zanimaju ga bitna pitanja čovjekove egzistencije u prostoru i vremenu.
– Ljubav i seksualna privlačnost teme su koje su stoljećima bile tabu te se o njima u prošlosti govorilo probranim jezikom unutar lijepe književnosti, a danas često jezikom koji ugrožava doživljaj prave romantične ljubavi.
– Najveći su neprijatelji kratke priče neuvjerljiv razlog, banalnost, blijedi protagonisti i loš jezik… i – da – priče objavljene tijekom prošle serije (koje sam pažljivo iščitao, bez obzira na „komatoznu” prvu rečenicu: umirovljenicima je ponekad dosadno) umio bih ocijeniti.
Kakav je jezik? biran, loš, odabran, probran
ženski jezik
Ženski jezik način je izražavanja i komunikacije svojstven ženama.
– Cilj je ovoga teksta prikaz problematike postojanja nečega što bi se moglo nazvati ženskim jezikom (lingvistički interes), a s druge strane, u domeni književnosti, osvrt na fenomen ženskoga pisma, pri čemu valja odmah naglasiti da nije moguće sve tekstove iz pera ženskih autora svrstati u ovu kategoriju.
6 pren. Jezik je ono što oblikom podsjeća na istoimeni mišićni organ u ustima.
– Jezik cipele mora biti oblikovan anatomski i mora biti podstavljen mrežastom pjenom.
frazem: biti brz na jeziku
Biti brz na jeziku znači biti brzoplet, govoriti bez prethodnoga razmišljanja.
– Nova je gošća također neobično vrckasta, energična, nasmiješena, vedra, puna životnog duha, blagoglagoljiva i brza na jeziku.
– Svi su brzi na jeziku kad treba osuditi prave navijače, a 90 % ljudi kad ih ponese alkohol i masa ponašalo bi se agresivno.
– Ne bih rekao ni da sam bahat ni da sam prepotentan. Naprosto znam biti brz na jeziku – volim igru riječima i volim poklopiti nekoga dobrom šalom ili dobrim argumentom.
frazem: držati jezik za zubima
Držati jezik za zubima znači šutjeti, biti suzdržan u govoru.
– Lako je psovati, lako je ponašati se kao djelić razjarene mase, ali teško je imati svoju individualnost. Teško je držati jezik za zubima, teško je poštovati neistomišljenika.
– Žene teško drže jezik za zubima kada saznaju nešto što bi trebalo ostati u povjerenju.
– Znam, bilo bi bolje da sam šutjela, ali najčešće i pokušavam držati jezik za zubima kad kolegice bez djece sole kako bi one ovo ili ono, ili kako je najbolje ovako ili onako.
frazem: govori sto (deset i sl.) jezika
(što) Govori sto (deset i sl.) jezika što znači da je što vrlo ukusno /ob. o jelu/.
– Ne kaže se bezveze da dobro iće govori sto jezika, a svi se svode uglavnom na komplimente kuharu.
– To je nešto najbolje što sam u životu probao. Nakon toga poželiš zauvijek jesti u tom restoranu. Spiza govori deset jezika, a i domaćini su ugodni i veseli ljudi.
frazem: imati dug (dugačak) jezik
Imati dug (dugačak) jezik znači previše pričati, biti brbljav.
– Jagger je Timesu izjavio da Richards ima dugi jezik i da se voli praviti važan, ali da ga to ne smeta. Dodao je da imaju dobar odnos dok rade te jedan drugom pomažu kad je potrebno.
– Kod mene nema favoriziranja određenih igrača, nego igraju najbolji. Također, nepotkupljiv sam i imam dug jezik, a to mi ponekad odmaže.
– Ljuta sam na sebe što nisam znala imati dugački jezik kao sada i sve lijepo postaviti kako je trebalo biti.
frazem: imati jezik kao krava rep
Imati jezik kao krava rep znači previše pričati, biti brbljav.
– On je bio bez dlake na jeziku, ali nije lupetao svašta; nije bio poput one saborske zastupnice koja je jednom rekla da ima jezik kao krava rep. Ivan je govorio samo ono što je trebalo reći i kad je trebalo, a šutio je kad je trebalo šutjeti.
– Koliko nije valjao onaj sustav, tako ni ovaj se ne može pohvaliti. Prije nisi smio svašta raditi i pričati, a sada se sve radi samo ne radi što treba, a jezik k’o u krave rep.
– Poznata pjevačica, kolumnistica i bivša pratilja Miss Hrvatske Anđa Marić u Ljubljani je ugostila Josipu Pavičić. Za sebe kaže da ima jezik kao krava rep a Josipi je otkrila zašto je suprug uzeo njezino prezime, zašto na vjenčanju nije pila, te vole li Slovenci Hrvatice.
frazem: imati oštar jezik
Imati oštar jezik znači govoriti britko ili bez uvijanja, biti neugodan prema sugovorniku.
– Prorok može povremeno imati oštar jezik. Jer njegov je zadaća prigovarati vremenu i narodu koji je skrenuo s puta, a ponekad i pozivati na savjest slabog i sporog vođe.
– Uspjela se već prvog dana zakačiti s jednom od natjecateljica, pokazujući koliko ima oštar jezik.
frazem: jezik je brži od pameti
(komu) Jezik je brži od pameti komu znači da je tko brzoplet, da govori brzo i bez razmišljanja.
– Svi poznajemo ljude koji su nepromišljeni i za koje se kaže da im je jezik brži od pameti. Takve osobe obično nisu zlonamjerne, ali svojim postupcima i izjavama mogu nanijeti štetu sebi i drugima.
– Moj je jezik brži od pameti. Zato mi često izlete riječi koje nakon promišljanja ne bih izgovorio. Malo sam trenirao i vježbao, sad mi već uspijeva zadržati jezik za zubima.
frazem: jezik za zube<!>
Jezik za zube<!> znači šuti!, šutite!, ne smiješ (ne smijete) govoriti!, ni riječi <više>!
– Nakon svih tvojiih idiotarija trebao bih ti opaliti šamarčinu i poslati te doma, ali ajde bit ću pristojan pa ti šaljem podatke, a ti jezik za zube i budi dobar pa na spavanje.
– Ne gunđajte oko dosadnih poslova – nitko ih ne voli, ali shvatite – vi ste najniži u hijerarhiji, a te poslove netko mora odraditi. Zato, jezik za zube, odradite te poslove najbolje što možete.
frazem: lomiti jezik
Lomiti jezik znači teško izgovarati neke riječi, mučiti se izgovarajući riječi.
– Ja sam imala sreće po tom pitanju i volim ime koje su mi nadjenuli. Manje više, izgovora se svugdje po svijetu slično i stranci ne lome jezik dok ga izgovaraju.
– Kad sam bio u osnovnoj školi, uvijek sam čitao dodatne članke na satovima geografije, izgovarao mjesta na kojima bi se i odraslima lomio jezik, ali ne i meni.
– Švedski reprezentativac na čijem prezimenu sportski komentatori lome jezik priznao je kako je jako sramežljiv, ali se za honorar od 250.000 funti brzo pristao slikati u Kleinovim gaćama.
frazem: mlatiti jezikom
Mlatiti jezikom znači previše govoriti, brbljati, govoriti nekontrolirano.
– Lako je mlatiti jezikom, ovo je ozbiljna izjava.
– Svi znamo da je lakše „mesti” pred tuđim vratima i da ljudi moraju mlatiti jezikom, ali što je previše – previše je.
– Trebao si se dokazati na terenu, a ne mlatiti jezikom po novinama.
frazem: naći zajednički jezik
(s kim) Naći zajednički jezik s kim znači uzajamno se razumjeti, moći mirno razgovarati.
– Našli smo zajednički jezik s HZZO-om, u sustavu smo financiranja, pa je normalno da odgovaramo i radimo po svim uzusima koje postavljaju pravila i zakoni resornog ministarstva i HZZO-a.
– Našli smo zajednički jezik s tvrtkom koja tehnički provodi odluke.
frazem: navrh jezika je
(komu što) Navrh jezika je komu što znači da se ne može tko trenutačno sjetiti čega.
– E, navrh mi je jezika kako se to tada zvalo, imalo je žutu naljepnicu i neka djevojčica je bila nacrtana na tome.
frazem: plete se jezik
(komu) Plete se jezik komu znači da tko govori nerazgovjetno ili nesigurno pod utjecajem alkohola ili od uzbuđenja.
– I tako potpuno gube moć rasuđivanja nakon 2 flaše vina. Jezik se plete, razgovor se vodi na nadasve intelektualnoj razini poput „kako se kaže sova na velškom” (tylluan, wyll, gwdihw); pa o Redu Kenu (gradonačelniku Livingstoneu); pa o, surprise, surprise, podzemnoj (ni za živu glavu ne sjedajte na Circle Line).
– Filozofija vina vrhunska je knjiga koja vas kroz tekst polagano dovodi u alkoholizirano stanje, a da vi to ni ne primijetite. Jednom kad shvatite efekt Filozofije vina, već ste pripiti, plete vam se jezik i osjećate se ugodno.
frazem: povući za jezik
(koga) Povući koga za jezik znači navesti koga da progovori, izazvati koga da kaže i ono što nije namjeravao.
– Nikad nigdje ne komentiram i ne pišem, ali na ovom blogu me uvijek netko povuče za jezik.
– Državno odvjetništvo, kada su ga povukli za jezik, priopćilo je javnosti da će pokrenuti istragu samo ako tko podnese kaznenu prijavu.
frazem: pregristi jezik
Pregristi jezik znači reći što i odmah se pokajati, sustegnuti se od daljnjeg govora.
– Koliko puta ste se našli u situaciji da ste pregrizli jezik te svoje želje i stavove zadržali za sebe?
– Od malih nogu muškarci te kulture učeni su otpornosti, obrascu pregrizi jezik i ne žali se.
– I ja imam sličan problem s doziranjem informacija o sebi. Više puta sam pregrizla jezik i polako otvarala karte.
frazem: razvezao se jezik
(komu) Razvezao se jezik komu znači da je tko počeo mnogo ili opširno govoriti.
– Cijelo je vrijeme šutio, tek kad je čuo da sam svećenik, razvezao mu se jezik i počeo mi je pričati o svojoj bolesti.
frazem: svrbi jezik
(koga) Svrbi jezik koga znači da je komu teško šutjeti, da bi tko htio progovoriti, da tko više ne želi tajiti što.
– Svrbi me jezik da napišem nešto o čovjeku kojeg ovdje prozivaš, o njegovoj razini edukacije i stručnosti te o činjenici da nitko nije dobio otkaz kako bi on mogao „eksperimentirati”, ali neću ništa napisati jer će naići neki pametnjaković i u potpunosti izvrnuti kontekst i činjenice.
– Ponekad je pametnije i prešutjeti koju informaciju osobama koje vas intervjuiraju, bez obzira na to koliko vas «svrbi jezik».
frazem: zavezati jezik
Zavezati jezik znači šutjeti, ne govoriti.
– Kažem mu da, ako već ne može zavezati jezik (što mu najtoplije preporučujem), neka priča malo tiše.
– Ponekad je bolje zavezati jezik kako se stvari ne bi razvijale u negativnom smjeru.
– U našemu razredu svi su brbljavi i nitko ne može zavezati jezik.
frazem: zavezati jezik
(komu) Zavezati jezik komu znači ušutkati koga, oduzeti komu riječ, zabraniti komu da nesputano govori.
– Retrogradni Merkur može ti poprilično zavezati jezik i uzrokovati da budeš krivo shvaćena.
– Gdje su ti branitelji, tko im je uzeo duh, tko im je odnio dušu, tko im je zavezao jezik, ako su mogli davati svoj život za domovinu, zar ne mogu dignuti bar svoj glas?
– Njegova velika doza samouvjerenosti i odlučnosti brzo nam je zavezala jezike i odgnala loše misli, tako da smo beskompromisno nastavili hod.
frazem: zli jezici
Zli jezici zlobni su ljudi, ljudi koji druge ogovaraju ili ih kleveću.
– Nekada su kritike bile opravdane a nekada su bile samo zli jezici ljubomornih konkurenata.
– Neki su govorili da je borba sa Sappom bila namještena, no to su laži i zli jezici.
TVORENICE: jezičac, jezičak, jezičast, jezičav, jezični, jezikoslovlje
Struna: http://struna.ihjj.hr/search-do/?q=jezik&naziv=1&polje=0#container
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=jezik
Citiraj natuknicu: