
marèlica marelica
im. ž. (G marèlicē, DL marèlici, A marèlicu, I marèlicōm; mn. NA marèlice, G marèlīcā, DLI marèlicama)
1 bot. Marelica je bjelogorična voćka s okruglastim žutonarančastim plodovima.
– Marelica dobro uspijeva na dubokim i dobro dreniranim tlima neutralne do slabo alkalne reakcije, koja će omogućiti ukorjenjivanje do dubine 120 – 150 cm.
– Marelicu je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije, ujesen ili u rano proljeće.
– Marelica je drevna voćka koja potječe iz Kine.
– Plodovi marelice slični su plodovima breskve, samo su manji u promjeru.
Što se s marelicom može? obrati je, posaditi je, zalijevati je, zasaditi je
Koordinacija: marelice i breskve, marelice i smokve, marelice i šljive; marelice ili šljive
2 bot. Marelica je okruglast mesnat jestiv žutonarančast plod istoimene voćke s velikom glatkom košticom.
– Okruglice su spravljene od sušenih marelica, grožđica, datulja te sezama, badema i bučinih sjemenki uz dodatak 2 žlice maslaca od kikirikija
– Kako biste bili sigurni da bebi pružate najbolje, ponudite joj kašice od mrkve i marelice.
– Marelice su jedan od najboljih izvora beta-karotena, a jedna marelica na dan opskrbljuje nas dovoljnom dnevnom dozom vitamina A.
Kakva je marelica? suha, sušena, svježa, zrela
Što se s marelicom može? dodati je (u smjesu, u zdjelu), jesti je, staviti je (u smjesu, u hladnjak)
Koordinacija: breskve i marelice, marelice i smokve, šljive i marelice; šljive ili marelice
U vezi s marelicom spominje se: boja, koštica, okus, polovica, sjemenka, ulje
Etimologija: Riječ marelica posuđena je preko austrijsko-bavarskoga Marille iz talijanskoga armellino, što se razvilo od latinskoga (prunum) Armeniacum ʻarmenska (šljiva)ʼ. Voćka je tako nazvana jer navodno potječe iz Armenije.
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=marelica&search_type=basic
Hrvatski jezik: https://hrcak.srce.hr/clanak/253825
Citiraj natuknicu:
