nȁš naš 
posv. zam. (G nȁšēg(a), DL nȁšēm(u), A nȁš/nȁšēg(a), I nȁšīm; ž. nȁša, s. nȁše)
1 Naš je koji pripada govoritelju i još komu (sugovoritelju ili kojoj drugoj osobi).
– Gotovo da nema škole u našoj i susjednim županijama u kojoj nisu zaposleni naši bivši studenti.
– Glatki mišići (na primjer oni koji sudjeluju u probavi hrane) rade neovisno o našoj volji.
– Muška ekipa, u tome ćemo se svi složiti, sezonu je završila ispod naših očekivanja.
Što je naše? domovina, kraj, obala, očekivanja, stranice, planet, ponuda, srca, sredina, škola, tim, zemlja, zdravlje, župa, županija
Koordinacija: u našoj i susjednim državama/zemljama, u našoj i svjetskoj povijesti; naš i vaš
2 (u imeničkoj funkciji) Naši su za govoritelja oni s kojima je blizak, s kojima zajedno pripada kakvoj skupini.
– Ovim odnosom prema nama svima dokazali su da postoje naši i vaši, tj. oni i mi.
– Francuzi kao domaćini bili su za nijansu bolji (0 : 1), a u posljednjem susretu naši su pobijedili Norvežane 2 : 1.
– Naši su poraženi od Turske, a Crnogorci su izgubili od Litve.
Što naši mogu? biti poraženi, izgubiti, pobijediti, slaviti, trijumfirati
Koordinacija: naši i vaši, ni naši ni vaši
U imenima: Naši i vaši (serija)
• U hrvatskome standardnom jeziku pripadanje subjektu označenom riječju bilo kojega lica i broja označuje se povratno-posvojnom zamjenicom svoj. Pravilne su rečenice Imam svoju obitelj., Imaš svoju obitelj. i Imamo svoju obitelj., a nepravilne su rečenice Imam moju obitelj., Imaš tvoju obitelj. i Imamo našu obitelj. Do zabune često dolazi i u prijevodu s engleskoga jer u tome jeziku ne postoji povratno-posvojna zamjenica. Kad je riječ o pripadanju posjedovatelju označenu 3. licem jednine ili množine, značenje rečenice u kojoj je upotrijebljena posvojna zamjenica njegov, njezin, njihov razlikuje se od značenja rečenice u kojoj je upotrijebljena povratno-posvojna zamjenica svoj. Tako rečenica Ana ima njezinu bilježnicu. znači da Ana ima bilježnicu koja ne pripada njoj, nego pripada kojoj drugoj ženskoj osobi, a rečenica Ana ima svoju bilježnicu. znači da bilježnica pripada Ani. Kad je riječ o izricanju pripadanja 1. ili 2. licu, uporaba zamjenica moj, tvoj, naš ili vaš dopuštena je i u standardnome jeziku u osobito afektivnim kontekstima, npr. u posvetama (Mojoj dragoj majci., Našoj baki.), naslovima (Ne damo naše more!) i ostalim kontekstima u kojima postoji potreba za izražavanjem visokoga stupnja afektivnosti (Ako ne biste nosili vašega psa, nemojte nositi krzno!). Posvojne se zamjenice upotrebljavaju i kad se zamjenica svoj ne odnosi samo na ono što označuje rečenični subjekt, nego uključuje veću skupinu, npr. u izjavi vodstva koje tvrtke: Učinit ćemo sve (vodstvo će učiniti sve) da zaštitimo naše interese (interese svih zaposlenika).
tvorenice: našijenac, našinac
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika: http://ihjj.hr/kolokacije/search/?q=na%C5%A1&search_type=basic
Citiraj natuknicu: