im. m. 〈G prvòstūpnīka, V pȑvostūpnīče; mn. N prvòstūpnīci, G prvòstūpnīkā〉 osoba koja je završila tri godine visokoškolskoga obrazovanja

prid. 〈G prvòsvībanjskōg(a); ž. prvòsvībanjskā, s. prvòsvībanjskō〉 koji se odnosi na 1. svibnja [prvosvibanjska proslava]

prid. 〈G pr̀votna; odr. pr̀votnī, G pr̀votnōg(a); ž. pr̀votna, s. pr̀votno〉 koji je bio u početku; sin. primaran

im. m. 〈G prvòtīska; mn. N prvòtīsci, G prvòtisākā〉 prva tiskana knjiga koje nacionalne kulture

im. s. 〈G pȑžēnja〉 1. pripremanje namirnica na vrućemu ulju ili masti 2. pren. isijavanje velike topline 3. razg. izlaganje jakomu suncu

im. ž. 〈G pȑžilicē; mn. N pȑžilice, G pȑžilīcā〉 inform. uređaj za zapisivanje podataka na CD i DVD

im. ž. 〈G pȑžinē; mn. N pȑžine, G pȑžīnā〉 pijesak s dna mora

im. ž. 〈G pržiònicē; mn. N pržiònice, G pržiònīcā〉 mjesto na kojemu se što prži [~ kave]

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. pȑžīm, 3. l. mn. pȑžē, imp. pȑži, aor. pȑžih, imperf. pȑžāh, prid. r. pȑžio, prid. t. pȑžen〉 1. pripremati namirnice na vrućemu ulju ili masti [~ krumpire; ~ slaninu] 2. pren. jako ugrijati, isijavati veliku toplinu [Sunce je pržilo.]; sin. pripeći • pȑžiti se 〈povr.〉 razg. izlagati se jakomu suncu [~ se na plaži]

im. m. 〈G psȃlma; mn. N psȃlmi, G psȁlāmā〉 rel. starozavjetna religiozna pjesma

prid. 〈G psȅćēg(a); ž. psȅćā, s. psȅćē〉 koji se odnosi na pse, koji pripada psima [pseća hrana]

im. s. 〈G psȅta; mn. N psȅta, G psȇtā〉 pogr. v. pas

im. m. 〈G pseudoníma; mn. N pseudoními, G pseudonímā〉 izmišljeno ime koje prikriva osobu koja se ne želi služiti svojim pravim imenom

im. m. 〈G psȉća; mn. N psȉći, G psȋćā〉 um. mali pas

im. ž. 〈G psȉhē, DL psȉhi; mn. N psȉhe, G psȋhā〉 ukupnost čijih unutrašnjih osobina

im. ž. 〈G psȉhē, DL psȉhi; mn. N psȉhe, G psȋhā〉 toaletni stolić sa zrcalom

prid. 〈G psȉhičkōg(a); ž. psȉhičkā, s. psȉhičkō〉 koji se odnosi na psihu

im. m. 〈G psihìjātra, V psihìjātre; mn. N psihìjātri, G psihìjātārā〉 liječnik koji se bavi liječenjem psihičkih bolesti

im. ž. 〈G psihìjātricē; mn. N psihìjātrice, G psihìjātrīcā〉 liječnica koja se bavi liječenjem psihičkih bolesti

prid. 〈G psihìjātričina; ž. psihìjātričina, s. psihìjātričino〉 koji pripada psihijatrici

im. ž. 〈G psihijàtrijē〉 med. grana medicine koji se bavi proučavanjem i liječenjem psihičkih bolesti

prid. 〈G psihijàtrījskōg(a); ž. psihijàtrījskā, s. psihijàtrījskō〉 koji se odnosi na psihijatre i psihijatriju

prid. 〈G psihìjātrova; ž. psihìjātrova, s. psihìjātrovo〉 koji pripada psihijatru

prid. 〈G psihoàktīvna; odr. psihoàktīvnī, G psihoàktīvnōg(a); ž. psihoàktīvna, s. psihoàktīvno〉 koji djeluje na psihičku aktivnost [psihoaktivna droga]

im. m. 〈G psihoanalìtičāra, V psihoanalìtičāru/psihoanalìtičāre; mn. N psihoanalìtičāri, G psihoanalìtičārā〉 stručnjak koji se bavi psihoanalizom

prid. 〈G psihoanalìtičāreva; ž. psihoanalìtičāreva, s. psihoanalìtičārevo〉 koji pripada psihoanalitičaru; sin. psihoanalitičarov

im. ž. 〈G psihoanalìtičārkē, DL psihoanalìtičārki; mn. N psihoanalìtičārke, G psihoanalìtičārkā/psihoanalìtičārkī〉 stručnjakinja koja se bavi psihoanalizom

prid. 〈G psihoanalìtičārova; ž. psihoanalìtičārova, s. psihoanalìtičārovo〉 usp. psihoanalitičarev

prid. 〈G psihoanalìtičkōg(a); ž. psihoanalìtičkā, s. psihoanalìtičkō〉 koji se odnosi na psihoanalitičare i psihoanalizu [psihoanalitičke teorije]

im. ž. 〈G psihoanalízē〉 med. znanstveni postupak i metoda liječenja psihičkih poremećaja na temelju proučavanja psihičkih zbivanja i ponašanja pacijenta

im. m. 〈G psihòloga, V psihòlože; mn. N psihòlozi, G psihòlōgā〉 1. osoba koja se bavi psihologijom kao strukom 2. pren. osoba koja dobro procjenjuje ljudsku narav i ponašanje

im. ž. 〈G psihològijē〉 1. znanost koja proučava psihičke procese, njihovo nastajanje i očitovanje 2. nastavni predmet u kojemu se uče temelji istoimene znanosti

im. ž. 〈G psihòloginjē; mn. N psihòloginje, G psihòlogīnjā〉 žena koja se bavi psihologijom kao strukom

prid. 〈G psihòloškōg(a); ž. psihòloškā, s. psihòloškō〉 koji se odnosi na psihologiju i psihologe

im. m. 〈G psihoterapèuta; mn. N psihoterapèuti, G psihoterapèūtā〉 liječnik koji primjenjuje psihoterapiju

im. ž. 〈G psihoterapèutkinjē; mn. N psihoterapèutkinje, G psihoterapèutkīnjā〉 liječnica koja primjenjuje psihoterapiju

prid. 〈G psihoterapèutskōg(a); ž. psihoterapèutskā, s. psihoterapèutskō〉 1. koji se odnosi na psihoterapeute 2. v. psihoterapijski

im. ž. 〈G psihoteràpijē; mn. N psihoteràpije, G psihoteràpījā〉 med. metoda liječenja psihološkim postupcima

prid. 〈G psihoteràpījskōg(a); ž. psihoteràpījskā, s. psihoteràpījskō〉 koji se odnosi na psihoterapiju; sin. (psihoterapeutski)

im. ž. 〈G psihózē; mn. N psihóze, G psihózā〉 med. teška psihička bolest prouzročena poremećajima u mozgu

im. ž. 〈G psȉnē; mn. N psȉne, G psȋnā〉 uv. veliki pas ◇ velika bijela ~ zool. morski pas dug od četiri do šest metara, najveći morski grabežljivac mesožder

im. ž. 〈G psȉnē; mn. N psȉne, G psȋnā〉 ružan postupak kojemu je cilj uvrijediti koga ili mu nanijeti štetu [Učinio joj je niz psina.]; sin. nepodopština

im. s. 〈G psòvānja〉 1. napadanje koga oštrim riječima 2. izgovaranje psovka, govorenje nepristojnih riječi

gl. nesvrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. psȕjēm, 3. l. mn. psȕjū, imp. psȗj, aor. psòvah, imperf. psȍvāh, prid. r. psòvao, prid. t. psȍvān〉 1. 〈prijel.〉 oštrim riječima napadati koga [~ neposlušne] 2. 〈neprijel.〉 izgovarati psovke, govoriti nepristojne riječi; sin. kleti

im. ž. 〈G psȏvkē, DL psȏvki; mn. N psȏvke, G psȍvākā/psȏvkā/psȏvkī〉 nepristojne riječi koje se izgovaraju u ljutnji, mržnji ili kao sastavni dio nepristojnoga govora; sin. kletva

usk. zahtijeva tišinu [Pst, čut će nas tko!]

im. ž. 〈G pšènicē〉 bot. 1. žitarica s malim žutosmeđim duguljastim jestivim zrnatim plodovima 2. mali duguljasti zrnati plodovi istoimene žitarice čijim se mljevenjem dobiva brašno

prid. 〈G pšèničnōg(a); ž. pšèničnā, s. pšèničnō〉 koji se odnosi na pšenicu [pšenično brašno]