gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zàželīm, 3. l. mn. zàželē, imp. zažèli, aor. zažèljeh, prid. r. m. zažèlio, ž. zažèljela, s. zažèljelo, mn. zažèljeli, prid. t. zàželjen〉 1. osjetiti želju da se što dogodi ili dobije [~ bicikl; ~ otići u kino]; sin. poželjeti 2. iskazati komu dobre želje [~ sretan rođendan prijateljici]; sin. poželjeti • zažèljeti se 〈povr.〉 postati željnim onoga čega se dulje nije imalo ili koga se dulje nije vidjelo [~ se kolača; ~ se majke]

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. zàžmīrīm, 3. l. mn. zàžmīrē, imp. zažmíri, aor. zažmírih, prid. r. zažmírio〉 1. zatvoriti očne kapke 2. pren. ne htjeti vidjeti neki prekršaj ili loš postupak [Učitelj je zažmirio na njegove izostanke.]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zàžūtīm, 3. l. mn. zàžūtē, imp. zažúti, aor. zažútih, prid. r. zažútio, prid. t. zàžūćen〉 1. učiniti što žutim 2. kratko pržiti na vrelome ulju dok ne poprimi žutu boju [~ luk]

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. zažútīm, 3. l. mn. zažútē, imp. zažúti, aor. zažútjeh, prid. r. m. zažútio, ž. zažútjela, s. zažútjelo, mn. zažútjeli〉 početi žutjeti ili postati žutim [Lišće je zažutjelo.]

im. s. 〈G zbíjānja〉 1. nabijanje jednoga uz drugo tiskanjem, stavljanje tako da se ispuni sav prostor; sin. (sabijanje) 2. činjenje čega sažetijim; sin. sažimanje 3. činjenje čega tvrdim ili tvrđim udaranjem ili tiskanjem; sin. nabijanje 4. razg. nastojanje da se zauzme što manje mjesta tiskanjem jednoga uz drugoga; sin. naguravanje, natiskivanje, stiskanje

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zbȋjām, 3. l. mn. zbíjajū, imp. zbȋjāj, aor. zbíjah, imperf. zbȋjāh, prid. r. zbíjao, prid. t. zbȋjān〉 1. tiskajući nabijati jedno uz drugo, stavljati tako da se ispuni sav prostor [~ ljude na uski prostor; ~ stvari u torbu]; sin. (sabijati) 2. činiti što sažetijim [~ kulturni program u dvije točke; ~ odgovore u nekoliko riječi]; sin. sažimati 3. udaranjem ili tiskanjem činiti što tvrdim ili tvrđim [~ zemlju]; sin. nabijati • zbíjati se 〈povr.〉 razg. v. naguravati se pod naguravati, natiskivati se pod natiskivati, stiskati se pod stiskati; vidski parnjak: zbiti

im. ž. 〈G zbíljē〉 ono što uistinu postoji [okrutna ~]

pril. izriče uvjeravanje, upravo tako, u punoj mjeri [Zbilja smo se trudili.; Zbilja je lijepa.]; sin. doista, stvarno, uistinu, zaista

im. m. 1. → zbroj 2. → skup

im. ž. 〈G zbȋrkē, DL zbȋrci; mn. N zbȋrke, G zbȋrkā/zbȋrkī〉 1. skup predmeta koji se sustavno skupljaju radi čuvanja, izlaganja i proučavanja [~ umjetničkih slika; ~ povijesnih dokumenata] 2. skup istovrsnih tekstova u jednoj knjizi [~ pjesama; ~ matematičkih zadataka]

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zbȉjēm, 3. l. mn. zbȉjū, imp. zbȋj, aor. zbȉh, prid. r. zbȉo, prid. t. zbìjen〉 1. tiskajući nabiti jedno uz drugo [~ stvari u torbu]; sin. (sabiti) 2. učiniti što sažetijim [~ kulturni program u dvije točke; ~ odgovore u nekoliko riječi]; sin. sažeti, zgusnuti pren. 3. udaranjem ili tiskanjem činiti što tvrdim ili tvrđim [~ zemlju]; sin. nabiti • zbȉti se 〈povr.〉 razg. v. nagurati se pod nagurati, natiskati se pod natiskati; vidski parnjak: zbijati

gl. svrš. povr. 〈prez. 3. l. jd. zbȕdē se, 3. l. mn. zbȕdū se, aor. 3. l. jd. zbȋ se, prid. r. zbȉo se〉 nastati kao posljedica kakvih okolnosti; sin. biti, dogoditi se, odigrati se v. pod odigrati, odviti se v. pod odviti; vidski parnjak: zbivati se

im. s. 〈G zbívānja; mn. N zbívānja, G zbívānjā〉 ono što je nastalo kao posljedica kakvih okolnosti

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 3. l. jd. zbȋvā se, 3. l. mn. zbívajū se, aor. 3. l. jd. zbíva se, imperf. 3. l. jd. zbȋvāše se, prid. r. zbívao se〉 nastajati kao posljedica kakvih okolnosti; sin. biti, događati se, odvijati se v. pod odvijati; vidski parnjak: zbiti se

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 1. l. jd. zblìžāvām, 3. l. mn. zbližávajū, imp. zblìžāvāj, aor. zbližávah, imperf. zblìžāvāh, prid. r. zbližávao, prid. t. zblìžāvān〉 činiti koga bliskim [Zbližava ih ljubav prema glazbi.] • zbližávati se 〈povr.〉 postajati uzajamno bliskim; vidski parnjak: zbližiti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zblȋžīm, 3. l. mn. zblìžujū, imp. zblìžūj, aor. zblížih, prid. r. zblížio, prid. t. zblȋžen〉 učiniti koga bliskim [Zbližila ih je ljubav prema glazbi.] • zblížiti se 〈povr.〉 postati uzajamno bliskim [Zbližili smo se.]; vidski parnjak: zbližavati

prij. 〈G〉 označuje da je što uzrok čemu [kasniti ~ djece; prosvjedovati ~ odluke]; sin. (glede) ◇ ~ toga ima vezničku funkciju u nezavisnosloženoj zaključnoj rečenici [Umoran sam, ~ toga me ostavi na miru.]; sin. stoga, zato

usk. pozdrav pri rastanku ili odlasku

im. m. 〈G zbȍra, L zbòru, I zbȍrom; mn. N zbȍrovi, G zbȍrōvā〉 1. sastanak određenoga broja ljudi [javni ~; politički ~]; sin. skup 2. tijelo koje čine osobe koje su iste struke ili istoga položaja [nastavnički ~; biskupski ~; diplomatski ~] 3. skup pjevača ili veliki pjevački sastav [dječji ~; mješoviti ~]

gl. nesvrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. zbȍrīm, 3. l. mn. zbȍrē, imp. zbòri, aor. zbòrih, imperf. zbȍrāh, prid. r. zbòrio, prid. t. zbȍren〉 poet. 1. izražavati ili priopćivati što govorom [mudro ~; ~ tekst napamet]; sin. govoriti, kazivati 2. 〈neprijel.〉 govoriti u svečanim prigodama

prid. 〈G zbȏrnōg(a); ž. zbȏrnā, s. zbȏrnō〉 koji se odnosi na zbor [zborno pjevanje]

im. ž. 〈G zbórnicē; mn. N zbórnice, G zbórnīcā〉 školska prostorija namijenjena boravku nastavnika

im. m. 〈G zbȏrnīka; mn. N zbȏrnīci, G zbȏrnīkā〉 knjiga s više različitih tekstova povezanih zajedničkom temom ili namjenom [~ radova o Marku Maruliću; Petrisov ~]

im. s. 〈G zbrájānja〉 1. mat. računska operacija u kojoj se jednomu broju ponovljeno dodaje jedinica onoliko puta koliko to određuje drugi broj; sin. (adicija); ant. oduzimanje 2. izvođenje istoimene računske operacije

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zbrȃjām, 3. l. mn. zbrájajū, imp. zbrȃjāj, aor. zbrájah, imperf. zbrȃjāh, prid. r. zbrájao, prid. t. zbrȃjān〉 mat. izvoditi računsku operaciju zbrajanja; sin. (adirati); ant. oduzimati; vidski parnjak: zbrojiti

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zbrȉnēm, 3. l. mn. zbrȉnū, imp. zbrȉni, aor. zbrȉnuh, prid. r. zbrȉnuo, prid. t. zbrȉnūt〉 1. pobrinuti se za koga 2. pomoći komu nakon kakve nesreće, osigurati komu kvalitetne životne uvjete [~ stradale u potresu]; vidski parnjak: zbrinjavati

im. ž. 〈G zbrȉnūtosti, I zbrȉnūtošću/zbrȉnūtosti〉 osobina onoga koji je zbrinut; ant. nezbrinutost

im. s. 〈G zbrinjávānja〉 pomaganje komu nakon kakve nesreće, osiguravanje komu kvalitetnih životnih uvjeta

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zbrìnjāvām, 3. l. mn. zbrinjávajū, imp. zbrìnjāvāj, aor. zbrinjávah, imperf. zbrìnjāvāh, prid. r. zbrinjávao, prid. t. zbrìnjāvān〉 1. brinuti se za koga 2. pomagati komu nakon kakve nesreće, osiguravati komu kvalitetne životne uvjete [~ stradale u potresu]; vidski parnjak: zbrinuti

gl. svrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. zbrȉšēm, 3. l. mn. zbrȉšū, imp. zbrȉši, aor. zbrȉsah, prid. r. zbrȉsao, prid. t. zbrȉsān〉 1. 〈prijel.〉 v. izbrisati, obrisati 2. 〈neprijel.〉 a. razg. brzo nestati ili pobjeći komu [~ policiji; ~ u drugu zemlju] b. pren. uništiti koga ili što, učiniti da tko ili što nestane [~ s lica zemlje]; sin. izbrisati pren.

im. ž. 〈G zbȑkē, DL zbȑci〉 nesređeno stanje [Kakva je to ~?; ~ u stanu]; sin. nered; ant. red

im. m. 〈G zbrȍja, L zbròju; mn. N zbrȍjevi, G zbrȍjēvā〉 mat. rezultat računske operacije zbrajanja; sin. (suma)

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zbrȍjīm, 3. l. mn. zbrȍjē, imp. zbròji/zbrȏj, aor. zbròjih, prid. r. zbròjio, prid. t. zbrȍjen〉 mat. izvesti računsku operaciju zbrajanja; sin. (adirati); ant. oduzeti; vidski parnjak: zbrajati

gl. svrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zbȗnīm, 3. l. mn. zbȗnē, imp. zbúni, aor. zbúnih, prid. r. zbúnio, prid. t. zbȗnjen〉 dovesti koga u zabunu ili potaknuti zabunu [~ profesore]; vidski parnjak: zbunjivati • zbúniti se 〈povr.〉 ne moći jasno misliti i zaključivati [~ se pred pločom]; sin. smotati se razg. v. pod smotati, spetljati se razg. v. pod spetljati; sin. smesti

prid. 〈G zbȗnjena; odr. zbȗnjenī, G zbȗnjenōg(a); ž. zbȗnjena, s. zbȗnjeno; komp. zbunjènijī〉 1. koji ne može jasno misliti i zaključivati [~ učenik] 2. koji odražava da tko ne može jasno misliti i zaključivati [~ smiješak]

pril. 〈komp. zbunjènijē〉 tako da odražava da tko ne može jasno misliti i zaključivati [~ se smješkati]

im. ž. 〈G zbȗnjenosti, I zbȗnjenošću/zbȗnjenosti〉 osobina onoga koji je zbunjen ili svojstvo onoga što je zbunjeno

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. zbùnjujēm, 3. l. mn. zbùnjujū, imp. zbùnjūj, aor. zbunjívah, imperf. zbùnjīvāh, prid. r. zbunjívao, prid. t. zbùnjīvān〉 dovoditi koga u zabunu ili poticati zabunu [~ profesore]; vidski parnjak: zbuniti

im. m. 〈G zdénca; mn. N zdénci, G zdȇnācā〉 duboka jama iskopana za skupljanje podzemne ili izvorske pitke vode; sin. bunar

prid. 〈G zdȅpasta; odr. zdȅpastī, G zdȅpastōg(a); ž. zdȅpasta, s. zdȅpasto; komp. zdepàstijī〉 koji je nizak i širok [~ čovjek; zdepasto tijelo]

pril. s desne strane [Zdesna je cesta.]; sin. desno; ant. lijevo, slijeva

im. ž. 〈G zdjȅlē; mn. N zdjȅle, G zdjȇlā〉 1. posuda u koju se stavlja jelo za više osoba [~ za juhu; ~ za salatu] 2. pren. količina čega koja stane u istoimenu posudu [pojesti zdjelu salate]

im. ž. 〈G zdjȅlicē; mn. N zdjȅlice, G zdjȅlīcā〉 1. um. mala zdjela 2. pren. količina čega koja stane u malu zdjelu 3. anat. dio tijela omeđen donjom stranom prednjega dijela trbuha, križima i trticom

prid. 〈G zdjȅličnōg(a); ž. zdjȅličnā, s. zdjȅličnō〉 koji se odnosi na zdjelicu, dio tijela omeđen donjom stranom prednjega dijela trbuha, križima i trticom [zdjelična kost]

prid. 〈G zdràva; odr. zdràvī, G zdràvōg(a); ž. zdràva, s. zdrȁvo; komp. zdràvijī〉 1. koji je dobra zdravlja [~ čovjek]; ant. bolestan 2. čije funkcije nisu ugrožene bolešću ili ozljedom [zdravi zubi; zdravo srce]; ant. bolestan, nezdrav 3. koji koristi zdravlju [zdrava hrana; zdrava klima]; ant. nezdrav ♦ živ i ~, usp. živ

im. ž. 〈G zdrȁvicē; mn. N zdrȁvice, G zdrȁvīcā〉 kratak govor uz piće u čiju čast ili u povodu kojega događaja [svadbena ~]

im. s. 〈G zdrȃvlja〉 stanje organizma pri normalnome radu organa, dobro fizičko i psihičko stanje [čuvati ~; duševno ~; tjelesno ~]; ant. bolest ♦ pucati od zdravlja biti potpuno zdrav, biti dobra zdravlja

pril. 1. tako da koristi zdravlju [~ se hraniti]; ant. nezdravo 2. na način koji odaje dobro zdravlje [~ izgledati]; ant. bolesno ♦ uzeti (primiti) ~ za gotovo što prihvatiti što bez razmišljanja