im. m. 〈G glavopršnjáka; mn. N glavopršnjáci, G glavopršnjákā〉 zool. prednji dio tijela u rakova i paučnjaka sastavljen od sraslih članaka glave i prsišta

im. ž. 〈G glàvūrdē; mn. N glàvūrde, G glàvūrdā〉 pogr., uv. velika glava; sin. glavetina, glavurina

im. ž. 〈G glavùrinē; mn. N glavùrine, G glavùrīnā〉 pogr., uv. velika glava; sin. glavetina, glavurda

im. ž. 〈G glàzbē〉 umjetnost izražavanja tonovima, glasovima i šumovima, osnovni su joj elementi ritam i melodija, a zapisuje se notama [moderna ~; narodna ~; zabavna ~]; sin. (muzika)

im. m. 〈G glazbalára, V glȁzbalāru/glȁzbalāre; mn. N glazbalári, G glazbalárā〉 obrtnik koji izrađuje glazbala

prid. 〈G glazbaláreva; ž. glazbaláreva, s. glazbalárevo〉 koji pripada glazbalaru; sin. glazbalarov

im. ž. 〈G glazbàlārkē, DL glazbàlārki; mn. N glazbàlārke, G glazbàlārkā/glazbàlārkī〉 obrtnica koja izrađuje glazbala

prid. 〈G glazbalárova; ž. glazbalárova, s. glazbalárovo〉 usp. glazbalarev

im. s. 〈G glàzbala; mn. N glàzbala, G glȁzbālā〉 glazb. naprava ili uređaj na kojemu se svira, glazbeni instrument [gudaće glazbalo]; sin. (instrument)

im. m. 〈G glazbára, V glȁzbāru/glȁzbāre; mn. N glazbári, G glazbárā〉 glazbenik koji svira u limenoj glazbi

prid. 〈G glazbáreva; ž. glazbáreva, s. glazbárevo〉 koji pripada glazbaru; sin. glazbarov

im. ž. 〈G glazbàricē; mn. N glazbàrice, G glazbàrīcā〉 glazbenica koji svira u limenoj glazbi; sin. (glazbarka)

prid. 〈G glazbàričina; ž. glazbàričina, s. glazbàričino〉 koji pripada glazbarici

im. ž. 〈G glàzbārkē, DL glàzbārki; mn. N glàzbārke, G glàzbārkā/glàzbārkī〉 v. glazbarica

prid. 〈G glazbárova; ž. glazbárova, s. glazbárovo〉 usp. glazbarev

prid. 〈G glàzbenōg(a); ž. glàzbenā, s. glàzbenō〉 koji se odnosi na glazbu [glazbena škola]; sin. (muzički)

im. ž. 〈G glàzbenicē; mn. N glàzbenice, G glàzbenīcā〉 umjetnica koja se bavi glazbom; sin. (muzičarka)

prid. 〈G glàzbeničina; ž. glàzbeničina, s. glàzbeničino〉 koji pripada glazbenici; sin. muzičarkin

im. m. 〈G glàzbenīka, V glàzbenīče; mn. N glàzbenīci, G glàzbenīkā〉 umjetnik koji se bavi glazbom; sin. (muzičar)

prid. 〈G glàzbenīkova; ž. glàzbenīkova, s. glàzbenīkovo〉 koji pripada glazbeniku; sin. (muzičarev, muzičarov)

usk. 1. izriče blago čuđenje [Gle ti njega!] 2. upozorava na što [Gle, i on je tu!]; sin. gledaj v. pod gledati, pogledaj v. pod pogledati, vidi v. pod vidjeti

im. m. 〈G glȅdaoca, V glȅdaoče; mn. N glȅdaoci, G glȅdalācā〉 v. gledatelj

im. s. 〈G glȅdalīšta; mn. N glȅdalīšta, G glȅdalīštā〉 prostor na otvorenome ili u dvorani u kojemu su smješteni gledatelji [veliko ~; povišeno ~]

im. ž. 〈G glȅdānosti, I glȅdānošću/glȅdānosti〉 svojstvo onoga što je gledano [~ televizijskoga programa]

im. s. 〈G glȅdānja〉 primanje podražaja osjetilom vida

prid. 〈G glȅdaočeva; ž. glȅdaočeva, s. glȅdaočevo〉 v. gledateljev

im. m. 〈G glȅdatelja; mn. N glȅdatelji, G glȅdatēljā〉 osoba koja gleda ili promatra kakav događaj [televizijski ~]; sin. (gledalac)

prid. 〈G glȅdateljeva; ž. glȅdateljeva, s. glȅdateljevo〉 koji pripada gledatelju; sin. (gledaočev)

im. ž. 〈G gledatèljicē; mn. N gledatèljice, G gledatèljīcā〉 žena koja gleda ili promatra kakav događaj [televizijska ~]

prid. 〈G gledatèljičina; ž. gledatèljičina, s. gledatèljičino〉 koji pripada gledateljici

im. s. 〈G gledatèljstva〉 skup svih gledatelja [televizijsko ~]

gl. nesvrš. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. glȅdām, 3. l. mn. glȅdajū, imp. glȅdāj, aor. glȅdah, imperf. glȅdāh, prid. r. glȅdao, prid. t. glȅdān〉 1. primati podražaje osjetilom vida [~ kroz prozor; ~ film] 2. 〈neprijel.〉 a. biti okrenut prema čemu [Prozori mi gledaju na ulicu.] b. ulagati napore, težiti da se što postigne [Gledaj doći.]; sin. trsiti se, truditi se, nastojati c. pren. shvaćati ili razumijevati [Ja na to gledam drukčije.] 3. 〈2. l. jd. imp.〉 a. izriče blago čuđenje [Gledaj ti njega!]; sin. gle, pogledaj v. pod pogledati, vidi v. pod vidjeti b. upozorava na što [Gledaj, i on je tu!]; sin. gle, pogledaj v. pod pogledati, vidi v. pod vidjeti

prij. 〈G〉 1. označuje da se što uzima kao polazište ili okolnost [~ svega rečenoga] 2. v. radi 3. v. zbog ◇ ~ toga da/što v. s obzirom na to da/što pod obzir

im. s. 〈G glȅdīšta; mn. N glȅdīšta, G glȅdīštā〉 jasno izrečeno mišljenje o čemu [Svatko ima svoje ~.]; sin. mišljenje, stajalište, ( stav)

im. m. 〈G glȇžnja; mn. N glȇžnji/glȅžnjevi, G glȅžānjā/glȅžnjēvā〉 anat. nožni zglob u kojemu se spajaju stopalo i goljenica

im. m. 〈G glȋba, L glíbu; mn. N glȉbovi, G glȉbōvā〉 gusto, ljepljivo blato; sin. kal

im. m. 〈G gliceróla〉 kem. trovalentni alkohol, bezbojna tekućina slatka okusa proširena u živim organizmima, upotrebljava se u proizvodnji eksploziva, kozmetici i prehrambenoj industriji

im. m. 〈G glȉkogēna〉 kem. životinjski škrob, polisaharid koji se nalazi u životinjskim i ljudskim tkivima, osobito u jetri i mišićnim stanicama

im. m. 〈G glikóla; mn. N glikóli, G glikólā〉 1. v. etilenglikol, etandiol 2. 〈mn.〉 v. diol

im. ž. 〈G glínē〉 geol. sediment veoma sitnih čestica različitih minerala koji je u vlažnome stanju pogodan za oblikovanje i ne propušta vodu, pa se upotrebljava za izradbu keramike, cigla i sl.

prid. 〈G glìnena; odr. glìnenī, G glìnenōg(a); ž. glìnena, s. glìneno〉 koji je od gline [glineni lonac]

im. ž. 〈G glȉnicē〉 aluminijev oksid koji se dobiva pri proizvodnji aluminija iz boksita

im. m. 〈G glìsera, I glìserom; mn. N glìseri, G glȉsērā〉 plovilo kojemu oblik trupa i jak motor omogućuju brzo kretanje vodom koje nalikuje klizanju

im. ž. 〈G glístē; mn. N glíste, G glístā〉 zool. oblenjak koji živi kao nametnik u čovjeku i životinjama [bijela ~; dječja ~] ◇ dječja ~ nametnički oblić veličine do 50 centimetara koji se kreće s pomoću stezanja mišića; kišna ~ maločekinjaš dvospolac tijela sastavljenoga od velikoga broja kolutića koji živi u tlu, hrani se mrtvom organskom tvari i prozračuje tlo; sin. gujavica ♦ izvoditi bijesne gliste činiti gluposti (ludosti), prenemagati se, ludovati

prid. 〈G glȍbālna; odr. glȍbālnī, G glȍbālnōg(a); ž. glȍbālna, s. glȍbālno〉 koji je najširega, općega dohvata [~ problem; globalno zagrijavanje]

im. ž. 〈G globalizácijē〉 svjetski proces koji se očituje u prijenosu znanja i podataka te povećanomu obujmu svjetske razmjene dobara, kapitala, usluga i energije itd.

prid. 〈G glòbālnōg(a); ž. glòbālnā, s. glòbālnō〉 koji se odnosi na cijeli svijet; sin. svjetski

im. m. 〈G glóbusa; mn. N glóbusi, G glóbūsā〉 zem. model Zemljine kugle koji najbolje prikazuje prostorne odnose na Zemlji jer su oblici, površine i udaljenosti razmjerno smanjeni