im. s. 〈G táložēnja〉 kem. slijeganje u obliku čvrstih čestica tako da nastaje gornji, bistri sloj; sin. sedimentacija

gl. nesvrš. povr. 〈prez. 3. l. jd. táložī se, 3. l. mn. táložē se, aor. 3. l. jd. táložī se, imperf. 3. l. jd. táložāše se, prid. r. táložio se, prid. t. táložen〉 slijegati se u obliku čvrstih čestica tako da nastane gornji, bistri sloj; sin. sedimentirati se v. pod sedimentirati

im. s. 〈G táljēnja; mn. N táljēnja, G táljēnjā〉 1. činjenje da čvrsta tvar zagrijavanjem prelazi u tekuće stanje 2. prelaženje iz čvrstoga u tekuće stanje

im. ž. 〈G támē; mn. N táme, G támā〉 1. stanje u kojemu nema svjetla ili ga nema dovoljno; sin. mrak, tmina; ant. svjetlo, svjetlost 2. pren. stanje neznanja, zaostalosti [živjeti u tami]

prid. 〈G támna; odr. tȃmnī, G tȃmnōg(a); ž. támna, s. támno; komp. tàmnijī〉 1. koji je prekriven tamom, koji je bez svjetla [~ hodnik; tamna prostorija]; sin. mračan; ant. svijetao 2. koji je prigušene nijanse [tamna kosa; tamno nebo; tamno odijelo]; sin. zagasit 3. pren. koji nije jasan, poznat, koji je pun zagonetka [tamna strana povijesti]

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. tàmānīm, 3. l. mn. tàmānē, imp. tamáni, aor. tamánih, imperf. tàmānjāh, prid. r. tamánio, prid. t. tàmānjen〉 uništavati u cijelosti [~ korov]

im. m. 〈G tàmarisa; mn. N tàmarisi, G tàmarīsā〉 bot. mediteranski ukrasni grm s metličastim ljubičastim ili bijelim cvatom; sin. (metlika)

im. ž. 〈G tàmburē; mn. N tàmbure, G tȁmbūrā〉 folk., glazb. trzalačko narodno glazbalo

im. m. 〈G tamburáša, V tȁmburāšu; mn. N tamburáši, G tamburášā〉 glazbenik koji svira tamburu

im. ž. 〈G tamburàšicē; mn. N tamburàšice, G tamburàšīcā〉 glazbenica koja svira tamburu

prid. 〈G tamburàšičina; ž. tamburàšičina, s. tamburàšičino〉 koji pripada tamburašici

prid. 〈G tambùrāškōg(a); ž. tambùrāškā, s. tambùrāškō〉 koji se odnosi na tamburaše [~ orkestar]

im. ž. 〈G tàmburicē; mn. N tàmburice, G tàmburīcā〉 um. mala tambura ◇ slavonska ~ glazb. najmanja tambura; sin. bisernica

im. m. 〈G tamburína; mn. N tamburíni, G tamburínā〉 glazb. mali valjkasti bubanj

im. m. 〈G tàmjana; mn. N tàmjani, G tȁmjānā〉 smola mirisnih grmova koja daje ugodan miris kad se pali, upotrebljava se u vjerskim obredima za kađenje

im. ž. 〈G tàmnicē; mn. N tàmnice, G tȁmnīcā〉 prostorija, obično u podzemnim dijelovima zgrade ili u prizemlju, u kojoj osuđenici izdržavaju kaznu [ležati u tamnici; baciti osuđenika u tamnicu]

im. m. 〈G tàmničāra, V tàmničāru/tàmničāre; mn. N tàmničāri, G tàmničārā〉 čuvar u tamnici

prid. 〈G tàmničāreva; ž. tàmničāreva, s. tàmničārevo〉 koji pripada tamničaru; sin. tamničarov

im. ž. 〈G tàmničārkē, DL tàmničārki; mn. N tàmničārke, G tàmničārkā/tàmničārkī〉 čuvarica u tamnici

prid. 〈G tàmničārova; ž. tàmničārova, s. tàmničārovo〉 usp. tamničarev

prid. 〈G tàmničkōg(a); ž. tàmničkā, s. tàmničkō〉 koji se odnosi na tamnicu

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. tȃmnīm, 3. l. mn. tȃmnē, imp. támni, aor. támnih, imperf. tȃmnjāh, prid. r. támnio, prid. t. tȃmnjen〉 činiti što tamnim [~ crtež]

prid. 〈G tamnocrvèna; odr. tamnocr̀venī, G tamnocr̀venōg(a); ž. tamnocrvèna, s. tamnocrvèno〉 koji je tamne crvene boje; ant. svijetlocrven

prid. 〈G tamnòkosa; odr. tamnòkosī, G tamnòkosōg(a); ž. tamnòkosa, s. tamnòkoso〉 koji je tamne kose [tamnokosi mladić]; ant. svjetlokos

prid. 〈G támnoljubičasta; odr. támnoljubičastī, G támnoljubičastōg(a); ž. támnoljubičasta, s. támnoljubičasto〉 koji je tamne ljubičaste boje; ant. lila razg., svijetloljubičast

prid. 〈G tamnopláva; odr. támnoplāvī, G támnoplāvōg(a); ž. tamnopláva, s. tamnoplávo〉 koji je tamne plave boje; ant. svijetloplav

prid. 〈G tamnòputa; odr. tamnòputī, G tamnòputōg(a); ž. tamnòputa, s. tamnòputo〉 koji je tamne puti; sin. tamnoputan; ant. bjeloput, bjeloputan

prid. 〈G tamnòputna; odr. tamnòputnī, G tamnòputnōg(a); ž. tamnòputna, s. tamnòputno〉 usp. tamnoput

prid. 〈G tamnosíva; odr. támnosīvī, G támnosīvōg(a); ž. tamnosíva, s. tamnosívo〉 koji je tamne sive boje; ant. svijetlosiv

prid. 〈G tamnosmèđa; odr. támnosmeđī, G támnosmeđēg(a); ž. tamnosmèđa, s. tamnosmèđe〉 koji je tamne smeđe boje; sin. (mrk); ant. svijetlosmeđ

prid. 〈G tamnozelèna; odr. támnozelenī, G támnozelenōg(a); ž. tamnozelèna, s. tamnozelèno〉 koji je tamne zelene boje; ant. svijetlozelen

prid. 〈G tamnožúta; odr. támnožūtī, G támnožūtōg(a); ž. tamnožúta, s. tamnožúto〉 koji je tamne žute boje; ant. svijetložut

gl. nesvrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. támnīm, 3. l. mn. támnē, imp. támni, aor. támnjeh, imperf. támnjāh, prid. r. m. támnio, ž. támnjela, s. támnjelo, mn. támnjeli〉 postajati tamnim [Koža tamni na suncu.]; sin. crnjeti

pril. na to mjesto, na mjesto koje nije jako udaljeno od mjesta na kojemu se nalazi govoritelj

im. m. 〈G tampóna; mn. N tampóni, G tampónā〉 med. sterilizirana tkanina kojom se upija ili zaustavlja krv

im. ž. 〈G tàmpōn-zónē; mn. N tàmpōn-zóne, G tàmpōn-zónā〉 vojn. neutralno područje između dviju zaraćenih strana

zb. im. s. 〈G tȁnādi〉 više puščanih ili topovskih zrna

im. m. 〈G Tànaha〉 rel. temeljna knjiga židovske vjere

prid. 〈G tȁnāhna; odr. tȁnāhnī, G tȁnāhnōg(a); ž. tȁnāhna, s. tȁnāhno; komp. tanàhnijī〉 koji je jako tanak, nježan [tanahna djevojčica; ~ glas; tanahno drvo]

prid. 〈G tànka; odr. tànkī, G tànkōg(a); ž. tànka, s. tȁnko; komp. tȁnjī〉 koji zauzima manje prostora po širini ili dubini nego što se očekuje [~ zid; tanka daska]; ant. debeo

im. ž. 〈G tančìnē; mn. N tančìne, G tančínā〉 ◇ u tančine do najmanjih pojedinosti

im. s. 〈G tȁneta; mn. N tanèta, G tanétā〉 puščano ili topovsko zrno

im. m. 〈G tàngensa; mn. N tàngensi, G tȁngēnsā〉 mat. koeficijent sinusa i kosinusa; ant. kotangens

im. ž. 〈G tangèntē; mn. N tangènte, G tàngenātā/tangéntā/tangèntī〉 mat. pravac koji u nekoj točki dodiruje krivulju

im. m. 〈G tȁnga; m. s. N tȁngi/tȁnga, G tȃngā〉 glazb. 1. ples umjerena tempa nastao u Južnoj Americi u 18. st. 2. glazba za istoimeni ples

im. m. 〈G tànkera, I tànkerom; mn. N tànkeri, G tȁnkērā〉 pom. brod za prijevoz tekućine

pril. 〈komp. tȁnjē〉 u tankome sloju [~ nanijeti]; ant. debelo

prid. 〈G tankòćutna; odr. tankòćutnī, G tankòćutnōg(a); ž. tankòćutna, s. tankòćutno; komp. tankoćùtnijī〉 koji je jako osjećajan i osjetljiv; sin. senzibilan