prid. 〈G bankáreva; ž. bankáreva, s. bankárevo〉 koji pripada bankaru; sin. bankarov

im. ž. 〈G bankàricē; mn. N bankàrice, G bankàrīcā〉 1. vlasnica banke 2. stručnjakinja koja se bavi bankarstvom [osobna ~]

prid. 〈G bankàričina; ž. bankàričina, s. bankàričino〉 koji pripada bankarici

prid. 〈G bankárova; ž. bankárova, s. bankárovo〉 usp. bankarev

prid. 〈G bànkārskōg(a); ž. bànkārskā, s. bànkārskō〉 koji se odnosi na bankare i bankarstvo [bankarski poslovi]

im. s. 〈G bankárstva〉 poslovanje koje obuhvaća čuvanje i posuđivanje novca

im. m. 〈G bankéta; mn. N bankéti, G bankétā〉 svečana gozba s mnogo uzvanika

im. m. 〈G bankomáta; mn. N bankomáti, G bankomátā〉 tehn. elektronički uređaj koji s pomoću kartice omogućuje uplatu i isplatu novca s bankovnoga računa

prid. 〈G bànkōvnōg(a); ž. bànkōvnā, s. bànkōvnō〉 koji se odnosi na banku [~ činovnik]

im. m. 〈G bànkrota; mn. N bànkroti, G bȁnkrōtā〉 poslovna propast banke ili poduzeća prouzročena prevelikom zaduženošću

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. bankròtīrām, 3. l. mn. bankrotírajū, imp. bankròtīrāj, aor. bankrotírah, prid. r. bankrotírao〉 propasti zbog prevelike zaduženosti

im. ž. 〈G bánovinē; mn. N bánovine, G bánovīnā〉 država ili upravno-teritorijalna jedinica kojom upravlja ban [Banovina Hrvatska]

prid. 〈G bȃnskōg(a); ž. bȃnskā, s. bȃnskō〉 koji se odnosi na banove [banski dvor]

gl. svrš. neprijel. 〈prez. 1. l. jd. bȁnēm, 3. l. mn. bȁnū, imp. bàni, aor. bànuh, prid. r. bànuo〉 iznenada se negdje pojaviti [Odjednom je banuo preda me.]; sin. stvoriti se v. pod stvoriti

im. m. 〈G bȁobaba; mn. N bȁobabi, G bȁobābā〉 bot. visoko tropsko drvo afričkih savana

im. ž. 〈G bȃr mȉcvē〉 rel. židovski obred kojim dječak kad navrši trinaest godina postaje punopravnim pripadnikom židovske zajednice

im. m. 〈G bȃra, L báru, I bȃrom/bȃrem; mn. N bȃri, G bárā〉 fiz. mjerna jedinica za tlak, sto tisuća paskala

im. m. 〈G bȃra, L báru, I bȃrom/bȃrem; mn. N bȁrovi, G bȁrōvā〉 1. ugostiteljski objekt u kojemu se najčešće poslužuju alkoholna pića, a katkad i hladna jela 2. noćni lokal s pjesmom i plesom

čest. 1. označuje najmanju prihvatljivu mjeru, najmanje očekivanje [Daj mi ~ malo.; Budi ~ pristojan.]; sin. barem 2. označuje najmanju, najnepovoljniju mogućnost; sin. i; sin. makar

oznaka za bar

im. ž. 〈G bȁrē; mn. N bȁre, G bȃrā〉 1. manja količina vode koja se zadržava u udubini na površini zemlje nakon kiše; sin. lokva, mlaka 2. zem. manje područje koje je stalno preplavljeno vodom

im. ž. 〈G baràkē, DL baràci; mn. N baràke, G barákā〉 drvena kućica

im. m. 〈G bȃrbē; mn. N bȃrbe, G bȃrbā〉 pokr. 1. v. stric 2. v. ujak 3. hip. u dječjemu obraćanju starijima, odrasla muška osoba; sin. striček pokr.

im. m. 〈G bȁrbarina; mn. N bȁrbari, G bȁrbārā〉 1. pov. a. u antičkoj Grčkoj čovjek koji govori stranim, nerazumljivim jezikom b. 〈mn.〉 u antičkome Rimu strani, daleki narodi 2. pren. surov divlji neuglađen čovjek koji prezire kulturne vrednote i sklon je uništavanju

im. m. 〈G barbarìzma; mn. N barbarìzmi, G barbarìzāmā〉 1. 〈jd.〉 divljački ili nekulturan postupak 2. jez. riječ podrijetlom iz stranoga jezika koja se ne uklapa u jezik u koji se posuđuje

prid. 〈G bȁrbarskōg(a); ž. bȁrbarskā, s. bȁrbarskō〉 koji se odnosi na barbare

pril. na način barbara [ponašati se ~]

im. s. 〈G barbárstva〉 okrutno i divljačko postupanje

im. m. 〈G bȁrda; mn. N bȁrdovi/bȁrdi, G bȁrdōvā/bȃrdā〉 1. pjevač u starih Kelta 2. pren. najugledniji predstavnik ili začetnik kojega književnog pravca [narodni ~]

čest. 1. označuje najmanju prihvatljivu mjeru, najmanje očekivanje [Daj mi ~ malo.; Budi ~ pristojan]; sin. bar 2. označuje najmanju, najnepovoljniju mogućnost [Napravimo li ~ trećinu posla, možemo biti zadovoljni.]; sin. i; sin. makar

im. m. 〈G bȃrija〉 kem. kemijski element (Ba), srebrnobijela kovina koja je najproširenija u sulfatima

im. ž. 〈G barijérē; mn. N barijére, G barijérā〉 v. prepreka, zapreka

prid. 〈G bȃrijeva; ž. bȃrijeva, s. bȃrijevo〉 kem. 1. koji se odnosi na barij [~ atom] 2. koji sadržava barij [~ sulfat]

im. ž. 〈G barikádē; mn. N barikáde, G barikádā〉 zapreka koja se postavlja radi zaklona i obrane

im. m. 〈G bàritona, A bàritona/bàriton; mn. N bàritoni, G bàritōnā〉 glazb. 1. 〈jd. A bàriton〉 muški glas srednje visine, između basa i tenora 2. pren. 〈A bàritona〉 muškarac istoimenoga glasa

im. m. → zastava

im. ž. 〈G bȃrkē, DL bȃrci; mn. N bȃrke, G bȃrkā/bȃrkī〉 pom. manji drveni otvoreni brod na vesla s jedrom ili pomoćnim motorom

im. m. 〈G bȁrnjāka; mn. N bȁrnjāci, G bȁrnjākā〉 zool. slatkovodni puž

im. m. 〈G bàroka〉 umj. europski umjetnički stil i stilsko razdoblje između renesanse i klasicizma koje traje od kraja 16. stoljeća do sredine 18. stoljeća, a značajke su mu dekorativnost, raskošnost, razigranost, nemirni oblici te suprotstavljanje svjetla i tame

prid. 〈G bàroknōg(a); ž. bàroknā, s. bàroknō〉 koji se odnosi na barok [barokna crkva; ~ stil]

im. ž. 〈G barokòmorē; mn. N barokòmore, G barokòmōrā〉 prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati, zatvorena tako da ne propušta zrak

im. m. 〈G bàrometra, I bàrometrom; mn. N bàrometri, G bàrometārā〉 tehn. uređaj za mjerenje tlaka zraka; sin. tlakomjer

prid. 〈G bàrometarskōg(a); ž. bàrometarskā, s. bàrometarskō〉 koji se odnosi na barometar [~ tlak]

prid. 〈G bȃrskōg(a); ž. bȃrskā, s. bȃrskō〉 1. koji se odnosi na bar, ugostiteljski objekt u kojemu se najčešće poslužuju alkoholna pića, a katkad i hladna jela 2. koji se odnosi na noćni lokal s pjesmom i plesom [barska dama, ~ stolac]

prid. 〈G bȃrskōg(a); ž. bȃrskā, s. bȃrskō〉 koji se odnosi na baru [barska ptica]

im. m. 〈G baršúna〉 nježna i mekana, najčešće pamučna, tkanina

prid. 〈G baršùnasta; odr. baršùnastī, G baršùnastōg(a); ž. baršùnasta, s. baršùnasto〉 koji je kao baršun, koji je sličan baršunu [baršunast glas]

im. m. 〈G barúna, V bȁrūne; mn. N barúni, G barúnā〉 pov. 1. 〈jd.〉 naslov nižega plemića u feudalizmu 2. osoba s istoimenim naslovom