règistar

im. m. 〈G règistra, I règistrom; mn. N règistri, G règistārā〉 1. zast. v. upisnik 2. glazb. određeni raspon tonova kojega glazbala ili ljudskoga glasa koji se proizvode na isti način i imaju istu boju 3. v. popis 4. v. kazalo

règistarskī

prid. 〈G règistarskōg(a); ž. règistarskā, s. règistarskō〉 koji se odnosi na registar [~ broj]

registrácija

im. ž. 〈G registrácijē; mn. N registrácije, G registrácījā〉 upis podataka, npr. imena, naziva, broja i sl., u registar [~ automobila]

regìstrātor

im. m. 〈G regìstrātora, I regìstrātorom; mn. N regìstrātori, G regìstrātōrā〉 korice za pohranu spisa

registratúra

im. ž. 〈G registratúrē; mn. N registratúre, G registratúrā〉 zast. mjesto na kojemu su pohranjeni registri

registrírati

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. regìstrīrām, 3. l. mn. registrírajū, imp. regìstrīrāj, aor. registrírah, imperf. regìstrīrāh, prid. r. registrírao, prid. t. regìstrīrān〉 obaviti/obavljati registraciju [~ automobil]

regrèsija

im. ž. 〈G regrèsijē〉 geol. smanjivanje morskih površina i povlačenje s kopna; ant. transgresija

regulácija

im. ž. 〈G regulácijē〉 1. dovođenje u red, podvrgavanje pravilima ili propisima [~ prometa; ~ rada škole]; sin. uređivanje 2. tehn. skup mjera i postupaka kojima se održava željena vrijednost promatrane veličine; sin. (reguliranje)

regùlātor

im. m. 〈G regùlātora, I regùlātorom; mn. N regùlātori, G regùlātōrā〉 tehn. uređaj koji automatski regulira djelovanje kojega sustava [~ prometa; ~ topline]

regulírānje

im. s. 〈G regulírānja〉 v. regulacija

regulírati

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. regùlīrām, 3. l. mn. regulírajū, imp. regùlīrāj, aor. regulírah, imperf. regùlīrāh, prid. r. regulírao, prid. t. regùlīrān〉 provesti/provoditi regulaciju

rehabilitácija

im. ž. 〈G rehabilitácijē〉 1. obnova, ponovno priznavanje ugleda i časti nepravedno osuđenoj osobi 2. med. a. priprema bolesnih, ozlijeđenih ili invalidnih osoba za normalan život b. vraćanje snage ili zdravlja nakon bolesti; sin. oporavak; sin. (rehabilitiranje)

rehabilitírānje

im. s. 〈G rehabilitírānja〉 v. rehabilitacija

rehabilitírati

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. rehabilìtīrām, 3. l. mn. rehabilitírajū, imp. rehabilìtīrāj, aor. rehabilitírah, imperf. rehabilìtīrāh, prid. r. rehabilitírao, prid. t. rehabilìtīrān〉 provesti/provoditi rehabilitaciju

reinkarnácija

im. ž. 〈G reinkarnácijē〉 v. preutjelovljenje

reinkarnírati se

gl. dvov. povr. 〈prez. 1. l. jd. reinkàrnīrām se, 3. l. mn. reinkarnírajū se, imp. reinkàrnīrāj se, aor. reinkarnírah se, imperf. reinkàrnīrāh se, prid. r. reinkarnírao se, prid. t. reinkàrnīrān〉 1. v. preutjeloviti se 2. v. preutjelovljivati se

reintegrácija

im. ž. 〈G reintegrácijē〉 ponovna integracija, ponovno povezivanje više razdvojenih područja [mirna ~]

rèkcija

im. ž. 〈G rèkcijē〉 gram. v. upravljanje

rèket

im. m. 〈G rèketa; mn. N rèketi, G rȅkētā〉 sp. dio sportske opreme kojim igrač u nekim sportovima, npr. tenisu, udara i odbacuje loptu

rekláma

im. ž. 〈G reklámē; mn. N rekláme, G reklámā〉 medijska obavijest o kojemu proizvodu, usluzi ili događaju kojoj je svrha poticanje na kupnju [novinska ~; radijska ~; televizijska ~]

reklamácija

im. ž. 〈G reklamácijē; mn. N reklamácije, G reklamácījā〉 zahtjev za naknadu štete zbog kojega nedostatka proizvoda ili usluge

reklamírati¹

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. reklàmīrām, 3. l. mn. reklamírajū, imp. reklàmīrāj, aor. reklamírah, imperf. reklàmīrāh, prid. r. reklamírao, prid. t. reklàmīrān〉 obavijestiti/obavješćivati javnost u novinama, preko radija ili televizije o kojemu proizvodu, usluzi ili događaju sa svrhom poticanja na kupnju [~ dječju hranu; ~ odvjetnički ured; ~ koncert Zagrebačke filharmonije] • reklamírati se 〈povr.〉 pren. javno istaknuti/isticati vlastite vrline, sposobnosti, postignuća ili uspjehe [~ se pred šefom]

reklamírati

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. reklàmīrām, 3. l. mn. reklamírajū, imp. reklàmīrāj, aor. reklamírah, imperf. reklàmīrāh, prid. r. reklamírao, prid. t. reklàmīrān〉 uputiti/upućivati prigovor na kakvoću kakva proizvoda ili usluge, izraziti/izražavati nezadovoljstvo i negodovanje zbog koje nepoželjne značajke kakva proizvoda ili usluge [~ nove cipele; ~ vodoinstalaterske radove]

rèklāmnī

prid. 〈G rèklāmnōg(a); ž. rèklāmnā, s. rèklāmnō〉 koji se odnosi na reklamu [~ oglas; ~ slogan; ~ spot]

rekonstruírānje

im. s. 〈G rekonstruírānja〉 v. rekonstrukcija

rekonstruírati

gl. dvov. prijel. 〈prez. 1. l. jd. rekonstrùīrām, 3. l. mn. rekonstruírajū, imp. rekonstrùīrāj, aor. rekonstruírah, imperf. rekonstrùīrāh, prid. r. rekonstruírao, prid. t. rekonstrùīrān〉 1. ponovnom gradnjom obnoviti/obnavljati ili preurediti/preuređivati što 2. prema iskopinama, svjedočenjima ili sjećanju utvrditi/utvrđivati ili prikazati/prikazivati nekadašnji izgled, stanje ili slijed događaja u vezi s čim što je postojalo ili se dogodilo u prošlosti 3. prisjetiti se čega iz prošlosti u točnome vremenskom slijedu

rekonstrùkcija

im. ž. 〈G rekonstrùkcijē〉 1. ponovna gradnja ili obnova oštećenih dijelova čega [~ kuće] 2. preuređenje kakva ustroja ili ustanove na novim osnovama [~ vlade] 3. prisjećanje čega iz prošlosti u točnome vremenskom slijedu [~ događaja]; sin. (rekonstruiranje)

rekonvalèscent

im. m. 〈G rekonvalèscenta; mn. N rekonvalèscenti, G rekonvalèscenātā〉 osoba koja se oporavlja od kakve ozljede ili bolesti

rekonvalèscentica

im. ž. 〈G rekonvalèscenticē; mn. N rekonvalèscentice, G rekonvalèscentīcā〉 žena koja se oporavlja od kakve ozljede ili bolesti

rekonvalèscentičin

prid. 〈G rekonvalèscentičina; ž. rekonvalèscentičina, s. rekonvalèscentičino〉 koji pripada rekonvalescentici

rèkord

im. m. 〈G rèkorda; mn. N rèkordi, G rèkōrdā〉 najbolji izmjereni rezultat u kakvu natjecanju ili poslu [oboriti ~]

rekòrdēr

im. m. 〈G rekordéra, V rȅkordēru; mn. N rekordéri, G rekordérā〉 osoba koja je postigla kakav rekord [~ u skoku uvis]

rekòrdērka

im. ž. 〈G rekòrdērkē, DL rekòrdērki; mn. N rekòrdērke, G rekòrdērkā/rekòrdērkī〉 žena koja je postigla kakav rekord [~ u skoku uvis]

rèkordnī

prid. 〈G rèkordnōg(a); ž. rèkordnā, s. rèkordnō〉 1. koji se odnosi na rekord, koji je rekord 2. pren. koji je iznimno velik [rekordni posjet]

rekreácija

im. ž. 〈G rekreácijē〉 aktivnosti koje se čine radi postizanja i održanja tjelesne i mentalne svježine, otpornosti i ravnoteže

rekreácījskī

prid. 〈G rekreácījskōg(a); ž. rekreácījskā, s. rekreácījskō〉 koji se odnosi na rekreaciju [~ centar]

rekreírati se

gl. dvov. povr. 〈prez. 1. l. jd. rekrèīrām se, 3. l. mn. rekreírajū se, imp. rekrèīrāj se, aor. rekreírah se, imperf. rekrèīrāh se, prid. r. rekreírao se〉 provesti/provoditi vrijeme u rekreaciji [~ u šumi; ~ na jezeru]

rȅktor

im. m. 〈G rȅktora, V rȅktore; mn. N rȅktori, G rȅktōrā〉 čelnik sveučilišta, predstojnik sveučilišta

rektòrāt

im. m. 〈G rektoráta; mn. N rektoráti, G rektorátā〉 1. služba zadužena za vođenje sveučilišta 2. ured ili zgrada u kojoj radi istoimena služba

rȅktorica

im. ž. 〈G rȅktoricē; mn. N rȅktorice, G rȅktorīcā〉 čelnica sveučilišta, predstojnica sveučilišta

rȅktoričin

prid. 〈G rȅktoričina; ž. rȅktoričina, s. rȅktoričino〉 koji pripada rektorici

rȅktum

im. m. 〈G rȅktuma; mn. N rȅktumi, G rȅktūmā〉 med. završni dio debeloga crijeva

rekuperácija

im. ž. → oporavak

rekuperírati se

gl. dvov. povr. 1. → oporaviti se 2. → oporavljati se

rȅkvijem

im. m. 〈G rȅkvijema; mn. N rȅkvijemi, G rȅkvijēmā〉 glazb. glazbeno djelo s tekstom zadušnice ili kakvim tužnim svjetovnim tekstom

rekvìzīt

im. m. 〈G rekvizíta; mn. N rekvizíti, G rekvizítā〉 v. pomagalo

relácija

im. ž. 〈G relácijē; mn. N relácije, G relácījā〉 1. v. odnos 2. dio puta između dvaju odredišta [~ Zagreb – Karlovac]

relácījskī

prid. 〈G relácījskōg(a); ž. relácījskā, s. relácījskō〉 v. odnosni

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga