mijéna

im. ž. 〈G mijénē; mn. N mijéne, G mijénā〉 mijenjanje čega u što drugo ili drukčije ◇ Mjesečeva ~ astr. promjena vidljivosti Mjeseca sa Zemlje koja je prouzročena Sunčevim osvjetljavanjem dijela Mjesečeve plohe

mijénjānje

im. s. 〈G mijénjānja〉 1. promjena koga ili čega u što drugo ili drukčije; sin. (modificiranje) 2. umjesto jednoga uzimanje drugoga 3. davanje čega za što drugo

mijénjati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. mijȇnjām, 3. l. mn. mijénjajū, imp. mijȇnjāj, aor. mijénjah, imperf. mijȇnjāh, prid. r. mijénjao, prid. t. mijȇnjān〉 1. činiti što drukčijim [~ raspored sati]; sin. (modificirati) 2. umjesto jednoga uzimati drugo [~ čarape; ~ razred] • mijénjati se 〈povr.〉 1. postajati drukčijim [Vrijeme se mijenja.] 2. davati komu što za što drugo [~ se za mjesto]

mijésiti

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. mijȇsīm, 3. l. mn. mijȇsē, imp. mijési, aor. mijésih, imperf. mijȇšāh, prid. r. mijésio, prid. t. mijȇšen〉 rukama gnječiti, oblikovati i postizati potrebnu strukturu koje mase [~ glinu; ~ tijesto]

mijéšalica

im. ž. 〈G mijéšalicē; mn. N mijéšalice, G mijéšalīcā〉 tehn. 1. stroj za miješanje [~ za beton] 2. mali kućanski uređaj za miješanje i usitnjavanje; sin. mikser razg.

mijéšānje

im. s. 〈G mijéšānja〉 1. pravljenje kružnih pokreta žlicom ili miješalicom u posudi ispunjenoj čime 2. spajanje različitoga, stavljanje jednoga u drugo tako da postane nova, nedjeljiva cjelina 3. mijenjanje redoslijeda čega 4. zamjenjivanje čega čime drugim i pravljenje zbrke; sin. brkanje 5. druženje s drugim ili drukčijim ljudima 6. postajanje nezvanim sudionikom kakva događaja; sin. petljanje razg., ubacivanje, upletanje

mijéšati

gl. nesvrš. prijel. 〈prez. 1. l. jd. mijȇšām, 3. l. mn. mijéšajū, imp. mijȇšāj, aor. mijéšah, imperf. mijȇšāh, prid. r. mijéšao, prid. t. mijȇšān〉 1. žlicom ili miješalicom kružiti u posudi ispunjenoj čime [~ beton; ~ žgance] 2. spajati različito, stavljati jedno u drugo tako da postane nova, nedjeljiva cjelina [~ kavu s mlijekom; ~ pića; ~ vino s vodom] 3. mijenjati redoslijed čemu [~ karte] 4. zamjenjivati što čime drugim i praviti zbrku [~ pojmove]; sin. brkati • mijéšati se 〈povr.〉 1. družiti se s drugim ili drukčijim ljudima [Ne miješaj se s njima!] 2. postajati nezvanim sudionikom kakva događaja [~ se u razgovor]; sin. petljati se razg., plesti se pren., razg. v. pod plesti, ubacivati se pren., razg. v. pod ubacivati, upletati se

mìkādo

im. m. 〈G mìkāda〉 igra koja se igra tankim dugačkim štapićima

mìkrōb

im. m. 〈G mikróba; mn. N mikróbi, G mikróbā〉 v. mikroorganizam

mikrobiològija

im. ž. 〈G mikrobiològijē〉 znanost koja proučava mikroorganizme

mikrobiòloškī

prid. 〈G mikrobiòloškōg(a); ž. mikrobiòloškā, s. mikrobiòloškō〉 koji se odnosi na mikrobiologiju

mikroelektrònika

im. ž. 〈G mikroelektrònikē, DL mikroelektrònici〉 grana elektronike koja se bavi razvojem i proizvodnjom minijaturnih sastavnica elektroničkih uređaja

mȉkrofōn

im. m. 〈G mȉkrofōna; mn. N mȉkrofōni, G mȉkrofōnā〉 tehn. uređaj za pojačavanje zvuka koji služi i kao dio uređaja za snimanje zvuka

mȉkrometar

im. m. 〈G mȉkrometra, I mȉkrometrom; mn. N mȉkrometri, G mȉkrometārā〉 fiz. mjerna jedinica za duljinu, milijunti dio metra (μm)

mikroorganìzam

im. m. 〈G mikroorganìzma; mn. N mikroorganìzmi, G mikroorganìzāmā〉 biol. mikroskopski sitan organizam; sin. (mikrob)

mikropíla

im. ž. 〈G mikropílē; mn. N mikropíle, G mikropílā〉 bot. otvor sjemenoga zametka na plodu biljke

mikropròcesor

im. m. 〈G mikropròcesora, I mikropròcesorom; mn. N mikropròcesori, G mikropròcesōrā〉 inform. silicijski čip koji sadržava središnji procesor

mȉkroskop

im. m. 〈G mȉkroskopa; mn. N mȉkroskopi, G mȉkroskōpā〉 tehn. optički uređaj za promatranje veoma sitnih predmeta ili živih bića koja se ne mogu vidjeti golim okom [svjetlosni ~]; sin. sitnozor zast.

mikroskopírati

gl. dvov. prijel./neprijel. 〈prez. 1. l. jd. mikroskòpīrām, 3. l. mn. mikroskopírajū, imp. mikroskòpīrāj, aor. mikroskopírah, imperf. mikroskòpīrāh, prid. r. mikroskopírao, prid. t. mikroskòpīrān〉 promotriti/promatrati što mikroskopom [~ bakterije]

mȉkroskopskī

prid. 〈G mȉkroskopskōg(a); ž. mȉkroskopskā, s. mȉkroskopskō〉 1. koji se odnosi na mikroskop 2. koji se ne može gledati golim okom nego mikroskopom; ant. makroskopski

mȉkrosvijēt

im. m. 〈G mȉkrosvijēta; mn. N mȉkrosvjetovi, G mȉkrosvjetōvā〉 svijet koji nije vidljiv golim okom

mȉkrovāl

im. m. 〈G mȉkrovāla; mn. N mȉkrovalovi, G mȉkrovalōvā〉 fiz. elektromagnetski val male valne duljine (od jednoga milimetra do nekoliko decimetara)

mȉkrovālnī

prid. 〈G mȉkrovālnōg(a); ž. mȉkrovālnā, s. mȉkrovālnō〉 koji se odnosi na mikrovalove [mikrovalna pećnica]

mìkser

im. m. 〈G mìksera, I mìkserom; mn. N mìkseri, G mȉksērā〉 razg. v. miješalica

mìlēnij

im. m. 〈G mìlēnija; mn. N mìlēniji, G mìlēnījā〉 v. tisućljeće

milìjārda

im. ž. 〈G milìjārdē, A milìjārdu; mn. N milìjārde, G milìjārdā/milìjārdī〉 1. skupina od milijardu članova [dvije milijarde kuna] 2. nedefinirana veoma velika količina [Šaljem ti milijardu pozdrava.; U tome gradu žive milijarde ljudi.]

milijàrdēr

im. m. 〈G milijardéra, V mȉlijardēru; mn. N milijardéri, G milijardérā〉 osoba čija imovina vrijedi milijarde, jako bogata osoba

milijàrdērka

im. ž. 〈G milijàrdērkē, DL milijàrdērki; mn. N milijàrdērke, G milijàrdērkā/milijàrdērkī〉 žena čija imovina vrijedi milijarde, jako bogata žena

milìjārditī

prid. 〈G milìjārditōg(a); ž. milìjārditā, s. milìjārditō〉 koji je iza devetsto devedeset devet milijuna devetsto devedeset devet tisuća devetsto devedeset devetoga, a prije milijardu prvoga; sin. (milijardni)

milìjārdnī

red. br. 〈G milìjārdnōg(a); ž. milìjārdnā, s. milìjārdnō〉 v. milijarditi

milìjārdu

glav. br. broj koji se obilježava s 1 000 000 000, za jedan veći od broja devetsto devedeset devet milijuna devetsto devedeset devet tisuća devetsto devedeset devet i za jedan manji od broja milijardu jedan

milìjūn

glav. br. broj koji se obilježava s 1 000 000, za jedan veći od broja devetsto devedeset devet tisuća devetsto devedeset devet i za jedan manji od broja milijun jedan

milìjūn

im. m. 〈G milijúna; mn. N milijúni, G milijúnā〉 1. skupina od milijun članova [dva milijuna kuna; pet milijuna uzvanika] 2. nedefinirana velika količina [Šalje ti ~ pozdrava.; U tome gradu žive milijuni ljudi.] ♦ mali ~ velik broj (količina), veoma mnogo

milijùnāš

im. m. 〈G milijunáša, V mȉlijunāšu; mn. N milijunáši, G milijunášā〉 osoba čija imovina vrijedi milijune, bogata osoba [višestruki ~] ♦ vladati se (trošiti itd.) kao pijani ~ biti rasipan (rastrošan), rastrošno (rasipno) živjeti

milijunàšica

im. ž. 〈G milijunàšicē; mn. N milijunàšice, G milijunàšīcā〉 žena čija imovina vrijedi milijune, bogata žena

milijunàšičin

prid. 〈G milijunàšičina; ž. milijunàšičina, s. milijunàšičino〉 koji pripada milijunašici

milìjūnskī

prid. 〈G milìjūnskōg(a); ž. milìjūnskā, s. milìjūnskō〉 koji se odnosi na milijun [~ dobitak]

milìjūntī

red. br. 〈G milìjūntōg(a); ž. milìjūntā, s. milìjūntō〉 koji je iza devetsto devedeset devet tisuća devetsto devedeset devetoga, a prije milijun prvoga

mìlilitar

im. m. 〈G mìlilitra, I mìlilitrom; mn. N mìlilitri, G mìlilitārā〉 iznimno dopuštena mjerna jedinica za obujam tekućine, tisućiti dio litre (ml)

mìlimetar

im. m. 〈G mìlimetra, I mìlimetrom; mn. N mìlimetri, G mìlimetārā〉 mjerna jedinica za duljinu, tisućiti dio metra (mm) ◇ četvorni/kvadratni ~ mjerna jedinica za površinu, milijunti dio kvadratnoga metra (mm²); kubni ~ mjerna jedinica za obujam, milijarditi dio kubnoga metra (mm³) ♦ ni za ~ nimalo, ni najmanje, ni u najmanjoj mjeri

mìlimetarskī

prid. 〈G mìlimetarskōg(a); ž. mìlimetarskā, s. mìlimetarskō〉 koji se odnosi na milimetar [~ papir]

milìna

im. ž. 〈G milìnē〉 1. dragost i ugoda [Obuzela ga je ~.]; sin. milje zast. 2. svojstvo onoga što je milo [~ njezina pogleda]

militàrist

im. m. 〈G militàrista, V militàristu; mn. N militàristi, G militàrīstā〉 sljedbenik militarizma

militàristica

im. ž. 〈G militàristicē; mn. N militàristice, G militàristīcā〉 sljedbenica militarizma

militàrističin

prid. 〈G militàrističina; ž. militàrističina, s. militàrističino〉 koji pripada militaristici

militarìstičkī

prid. 〈G militarìstičkōg(a); ž. militarìstičkā, s. militarìstičkō〉 koji se odnosi na militarizam

militarìzam

im. m. 〈G militarìzma〉 pol. 1. politika premoći vojske nad civilnim tijelima u upravljanju državom, politika naoružavanja i pripreme za rat 2. sklonost vojsci i vrijednostima koje ona zastupa (ratu, disciplini i hijerahiji) nasuprot sklonosti civilnim ustanovama i civilnim vrijednostima kao što su mir, sloboda i kreativnost pojedinca

mìlivāt

im. m. 〈G mìlivāta; mn. N mìlivāti, G mìlivātā〉 fiz. mjerna jedinica za snagu, tisućiti dio vata (mW)

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Školska knjiga